ZA NIŽE TROŠARINE

Peđa Grbin kod Lalovca lobira za male pivovare

23.07.2014 u 14:35

Bionic
Reading

Male domaće pivovare plaćaju jednako visoke trošarine kao i velike svjetske korporacije koje posluju u Hrvatskoj, a na tu temu su danas s ministrom financija Borisom Lalovcem razgovarali saborski zastupnici SDP-a Vedran Babić i Peđa Grbin koji smatraju da država treba potaknuti proizvodnju u malim pivovarama, koje su u vrlo teškom položaju pored tri velike, marketinški sveprisutne, Zagrebačke pivovare (Molson Coors), Karlovačke (Heineken) i Carlsberga, bivše Panonske

Ministar financija Boris Lalovac zainteresirao se za poslovne probleme malih i srednjih pivovara koje proizvode neka od najkvalitetnijih hrvatskih piva, a plaćaju visoke trošarine kao i velike svjetske korporacije, vlasnice triju najvećih pivovara u Hrvatskoj. Primjerice, Vukovarska pivovara, čije je pivo Društvo prijatelja piva proglasilo najboljim u Hrvatskoj 2010., plaća jednake namete kao i američka korporacija Molson Coors, koja u svom globalnom portfelju drži Zagrebačku pivovaru.

Vukovarska pivovara 2013. zaradila je 221 tisuća kuna, gotovo okruglo, stotinu puta manje od Zagrebačke pivovare, koja je vlasnicima češke Pivovary Staropramen, odnosno pravom vlasniku Molson Coorsu, isplatila 211 milijuna kuna kao dobit za istu godinu. Država je ovim dvjema potpuno različitim pivovarama naplatila jednake trošarine iako je Europska komisija preporučila određivanje nižih nameta malim proizvođačima piva.

Na takve primjere danas su ministra financija Borisa Lalovca upozorili saborski zastupnici SDP-a Vedran Babić i Peđa Grbin koji smatraju da država treba potaknuti proizvodnju u malim pivovarama, koje su u vrlo teškom položaju pored tri velike, marketinški sveprisutne, Zagrebačke pivovare (Molson Coors), Karlovačke (Heineken) i Carlsberga, bivše Panonske.

Vedran Babić za tportal.hr je potvrdio da će na sastanku s Lalovcem i njegovim zamjenikom Igorom Rađenovićem predložiti olakšice malima i da je svjestan da je ministru najvažnija dinamika punjenja proračuna pa zato neće tražiti nemoguće, nego realno.

'Problem traje godinama. To se vidjelo i na nekim stečajevima gdje država nije uspjela naplatiti milijune kuna od male pivovare, nego ih otpisati, a ona sada posluje uspješno. Dakle, izvukli su se, a mi možemo odlučiti hoćemo li opet stvoriti problem visokim trošarinama ili odrediti niže', kaže Babić.

Kolike su trošarine opterećenje malima, pokazuje ova računica: one iznose 40 kuna po jedan posto alkohola u hektolitru piva pa na tu količinu piva s pet posto alkohola pivovare plaćaju 200 kuna trošarina. Kraće, po boci piva trošarina je jedna kuna, što malima zadaje glavobolje kada pregledaju niske veleprodajne cijene i sve veće zahtjeve trgovačkih lanaca za maržama.

Pivovare Daruvar, Osječka, Istarska, Ličanka i Vukovarska pokrenule su još lani, za mandata ministra Slavka Linića inicijativu za smanjivanje trošarina i to na 20 kuna (po postotku alkohola u hektolitru) za one s kapacitetom do 100 tisuća hektolitara godišnje, na 30 kuna za pivovare kapaciteta do 200 tisuća hektolitara. Predlažu da pivovarama s većim kapacitetom trošarina ostane 40 kuna.

Europska komisija u objašnjenjima o trošarinama ističe: 'EU propisuje minimalne stope trošarina, ali u određenim državama male pivovare (koje proizvode maksimalno 200.000 hl piva godišnje) i destilerije (maksimalno 10 hl čistog alkohola godišnje) mogu dobiti smanjenje do 50 posto standardnih iznosa trošarina.'

Bojan Sruk, direktor Daruvarske pivovare, kaže da mali pivari proizvode vrhunsko pivo, ali ne mogu se reklamirati na televiziji. Umjesto upornog i vrlo skupog reklamiranja, oni moraju razvijati posebne i kvalitetne vrste piva da bi se probili pored reklama velikih.

'Prije nekoliko godina, krenulo se s okupljanjem malih i srednjih pivovara, jer je to jedini način da se opstane pored tri najveće, koje dirigiraju tržišne uvjete. Jedna od njih ostvaruje prihod od milijardu kuna godišnje i profit od preko 200 milijuna kuna godišnje. Možemo li onda zamisliti koliko onda izdvaja za marketing?' ispričao nam je prilično ogorčen Sruk.

Kaže da shvaća da se Ministarstvo financija bori s proračunskim deficitom, ali i da bi niži nameti manjima osigurali opstanak pa bi plaćanja u proračun bila redovna. 'I zašto onda ne bi povećali velikima, a malima smanjili namete radi njihova opstanka. Primjerice, malim i srednjim pivovarama trošarine neka iznose 100 kuna po hektolitru ili 50 lipa po boci', dodaje Sruk.

Male pivovare zauzimaju desetak posto domaćeg tržišta piva, ali zapošljavaju 368 radnika, četvrtinu od oko 1.597 radnika ukupno zaposlenih u pivarskoj industriji u Hrvatskoj. Radnika bi bilo još više da upravo u malim, između 2003. i 2012., nije izgubljeno 700 radnih mjesta, preustrojem Istarske, stečajem Daruvarske i zatvaranjem Jadranske pivovare. To je pogodovalo isključivo trima velikima. Samo u stečaju Daruvarske pivovare država je izgubila 55 milijuna kuna. Nakon što je novi vlasnik, Kufner grupa, otkupila pivovaru, izgleda da je Daruvarskom pivu krenulo bolje, jer su prihodi 2013. iznosili 20,29 milijuna kuna, a prema Srukovim riječima, ove godine trebali bi biti 25 milijuna kuna.

Mato Pejić, urednik portala Pivnica.net, novinar s dugogodišnjim iskustvom u praćenju pivarske industrije, kao i scene ljubitelja piva, smatra da, ako Vladaželi pomoći malim pivovarama, mora shvatiti da u svojim rukama drži ključeve koji otvaraju vrata jednog sjajnog svijeta, svijeta pivske raznovrsnosti.

'Pojednostavljeno rečeno, velikima je prva briga dobit, malima kvaliteta i raznovrsnost. Veliki žele samo prodati što više, potrošiti što manje, jer ako smanjuju troškove proizvodnje znači da koriste jeftinije sirovine. Onda reklamom lako uvjere potrošače da pivo treba biti svuda isto, od prvog do posljednjeg gutljaja, od prve do posljednje pivovare… Zapravo je upravo suprotno. Sastojci za proizvodnju piva pružaju bezbrojne mogućnosti eksperimentiranja, pa se konzumentu može ponuditi nepregledna paleta sjajnih okusa i aroma, a upravo to rade mini pivovare. Dakle lako je shvatiti kome treba pružiti podršku. Međutim, mali će teško opstati na tržištu ako budu opterećeni istom stopom trošarine kao giganti. I to je uloga i zadaća zakona, da uvede diferenciranu stopu, koja bi trebala zaštititi male', objasnio je Pejić.


Zato postoji teza, ističe Pejić, prilično logična, da mini pivovare uopće ne otimaju potrošače velikima, nego da regrutiraju novu populaciju pivopija.

'Bum mini pivovara, malih pogona koji se lako prilagođavaju i nude mnogobrojne pivske specijale u malim količinama, u pravilu bez pasteriziranja i filtriranja, a uobičajeno ih se naziva prema američkom imenu craft, svjetski je trend i on je nezaustavljiv. U Češkoj se već čitav niz godina mini pivovare otvaraju tempom od jedne tjedno i sada ih je oko 250. U SAD-u čak jedna dnevno, a ima ih preko 3.000', naglasio je Pejić.

Ovakve informacije grupacija malih pivovara pripremila je za Ministarstvo financija u dokumentu koji je nazvan 'Podrška jačanju konkurentnosti malih i srednjih pivovara u Hrvatskoj', u kojem iznose razvoj ove industrije unazad šezdesetak godina, a posebno posljednjih 20 godina u kojima se još nisu uspjele izboriti za položaj kao manje pivovare u Europi. Jedno od dobrih rješenja očito ima Austrija s proizvodnjom 8,9 milijuna hektolitara godišnje (Hrvatska proizvodi oko četiri milijuna hektolitara), ali s vrlo raznolikom pivarskom scenom.

Iako sa 55 posto udjela na tržištu dominira Brau-Union AG, u vlasništvu Heinekena, svejedno ostale pivovare zauzimaju po osam, tri ili četiri posto tržišta, a mikropivovare 12 posto. Postoji 170 austrijskih pivovara, a čak 97 ih je mikropivovara.