Po njegovim riječima nekada su liječnici prošeke, od pojedinih sorata grožđa, propisivali kao lijek i izdavali u ljekarnama na recept, kao primjerice prošek maraškinu u Šibeniku i prošek od dubrovačke malvasije u ljekarni Male braće u Dubrovniku.

"Prošek je desertno vino dobiveno preradom grožđa sušenog u hladu (potkrovlju kuće, nadstrešnici i sl.), pečeno vino je također desertno vino, ali dobiveno preradom grožđa sušenog na suncu", podsjetio je, dometnuvši kako postoji organoleptička razlika u okusu, jer kod pečenog vina se osjeti karamel, a kod prošeka okus prosušenoga grožđa, s dojmljivim okusom suhica. Pritom upozorava kako se za pečeno vino često rabi naziv prošek, što u tradiciji vinogradara istočnog Jadrana nije ispravno.

Za razliku od hrvatskog prošeka i pečenog vina, kako napominje, talijanski prosecco, koji je dobio naziv po istoimenoj općini u blizini Trsta, pjenušavo je vino, u kategoriji naše izvrsne kraljevine.

Jedna od najstarijih sorta koje su se koristile u proizvodnji prošeka i pečenog vina je grk bijeli, rekao je, dodavši da su glavne sorte za proizvodnju tih desertnih vina rukatac (maraština), vugava, zlatarica, pošip, istarska malvazija i dubrovačka malvasija, a od crnog grožđa - plavac mali, okatac, drnekuša, galica, lasina, muškat-ruža omiški itd.

U Hrvatskoj su zaštićeni i kvalitetni i vrhunski prošek, iako vinarski stručnjac kvalitetni prošek smatraju industrijskom tvorevinom i negacijom vrhunskog, odnosno izvornog prošeka i pečenoga vina.

Kakvoću prošeka propisuje i hrvatsko zakonodavstvo. Desertna vina su vina s najmanje 15 posto alkohola (etilnog) i odgovarajućom količinom neprovrela šećera, koji bi povećao količinu alkohola najmanje na 18 posto, a najviše na 22 posto, pri čemu se jedan kilogram šećera računa kao 0,59 volumnih postotaka alkohola. Tome se može dodati da su to estraktivna vina s više od 20 grama suhog ekstrakta po litri i ukupne kiselosti od 5 do 7 g/l.

Jedan od glavnih pregovarača s EU u području poljoprivrede Miroslav Božić, bivši tajnik u Ministarstvu poljoprivrede izjavio je kako nitko u pregovorima s EU nije zahtijevao prestanak proizvodnje prošeka u Hrvatskoj.