U pismu među ostalim navode kako se s ciljem utvrđivanja prikrivenog nesamostalnog rada kroz različite organizacijske oblike, među kojima i paušalni obrt, ušlo u izmjene Općeg poreznog zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a temeljem kojih su naznačena tri glavna kriterija (kriterij kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) koji se nadalje raščlanjuju na ukupno 18 elemenata koja ukazuju na nesamostalni rad, s tim da ne moraju svi elementi biti kumulativno ispunjeni.

Porezna uprava dužna je u svakom konkretnom slučaju sagledati cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada te u svakom pojedinom slučaju utvrditi "presudni utjecaj" određenog kriterija, istaknuli su iz Inicijative Paušalista.

Međutim, navode kako u praksi svjedoče sasvim suprotnom. Porezna uprava u svojim zapisnicima ne utvrđuje "sve okolnosti" svakog pojedinog slučaja, niti "presudni" utjecaj određenog kriterija, već čim identificiraju makar jedan ili nekolicinu od 18 elemenata, oni se proglašavaju presudnima, i paušalni obrtnik utvrđuje se prikrivenim zaposlenikom.

"Porezne obveze koje po završetku takvog postupka nastanu za poreznog obveznika su drastične i dovode u pitanje njegovu egzistenciju", ističu iz Inicijative napominjući kako primjerice od ukupnog godišnjeg prihoda od 300.000 kuna, poreznom obvezniku bude nametnuto plaćanje porezne obveze i do 140.000 kuna, dakle skoro polovinu njegovih prihoda.

Iz Inicijative u otvorenom pismu poručuju kako se kao paušalni obrtnici "zalažu za plaćanje poreza i kažnjavanje onih koji koriste porezne pogodnosti suprotno svrsi zakona". No, protive se automatskom kažnjavaju svi kod kojih je ispunjen makar jedan ili tek nekolicina kriterija, jer se ionako mnogi od njih preklapaju s elementima kratkoročnih ili dugoročnih poslovnih suradnji, ugovora o djelu i sl.

Ističu i kako je prema trenutnom zakonodavnom uređenju nejasno kada se pojedini kriteriji smatraju zadovoljenima, i koliko je potrebno kriterija ispuniti da bi se neki odnos smatrao prikrivenim zaposlenjem, te je utvrđivanje ostavljeno diskrecijskom pravu poreznog inspektora. Takvo zakonodavno rješenje, smatraju u Inicijativi je nedopustivo jer poduzetnici ne mogu unaprijed znati kako će se njihov konkretni slučaj tretirati.

Napominju također da radni odnos nisu samo doprinosi i porezi, već i radnička prava te da velika većina 'paušalista' radi sa stranim firmama te država od njih traži plaćanje doprinosa kao da su zaposleni, ali ne pruža zaštitu kakvu inače uživaju radnici u Hrvatskoj.

Kažu i kako se zanemaruje činjenica da paušalni obrtnici u radu koriste vlastita sredstva, rade na vlastitoj opremi, u vlastitom prostoru, sami snose troškove poslovanja, sami plaćaju svoje edukacije i obrazovanje. Sve to, kako su naveli, ukazuje na samostalnost obrtnika, a ništa od navedenog nije se uzimalo u obzir u nadzoru koji je vršila Porezna uprava.

Inicijativa Paušalista u ime hrvatskih paušalnih obrtnika, malih poduzetnika, i freelancera traži od Porezne uprave, Ministarstva financija i Vlade jasno određivanje i kvantificiranje kriterija po sistemu bodovanja, ukidanje kriterija većinskog isplatitelja koji je korišten od Porezne uprave kao temeljni kriterij za određivanje nesamostalnog rada, odustajanje od retroaktivnog kažnjavanja, mijenjanje zakonskih odredbi prema kojima, u slučajevima u kojima se utvrdi prikriveni nesamostalni rad, posljedice snosi isključivo porezni obveznik-prikriveni radnik, dok se poslodavac eventualno tereti kao jamac platac itd.

Potpisnici otvorenog pisma ističu kako mnogi od njih rade sa stranim klijentima te godišnje donose državi oko 300.000 kuna stranog kapitala koji se u cijelosti troši u Hrvatskoj, a plaćaju se i PDV i svi ostali nameti.

Napominju i kako je za mnoge od njih paušalni obrt bio posljednji pokušaj o(p)stanka u vlastitoj zemlji te poručuju da će ukoliko se ustraje u kažnjavanju paušalista mnogi od njih biti prisiljeni ugasiti svoje poslovanje u Hrvatskoj ili ga preseliti iz Hrvatske.