PRESEDANSKO PRAVO

Parnice u Hrvatskoj čeka velika promjena, ispitali smo što o tome misle stručnjaci

08.01.2019 u 16:45

Bionic
Reading

Čini se kako će konačno doći do promjena u Zakonu o parničnom postupku koje je Ministarstvo pravosuđa najavilo još 2015. godine. U pripremi je izmjena ovog zakona, od kojih je jedna od novosti ogledni spor ili tzv. presedansko pravo kojeg do sada nije bilo u hrvatskom pravosuđu. Stoga smo pitali stručnjake što to točno znači za pravosudne procese

'Uvođenje oglednog spora vrlo je važno jer će se tako spriječiti donošenje različitih presuda za iste slučajeve, što će ubrzati procese, spriječiti nove sporove te omogućiti da neki predmeti, koji do sada nisu mogli doći do Vrhovnog suda, dođu do njega', objašnjava predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te se zalaže za što prije uvođenje oglednog spora.

Da bi se promjene što prije trebale uvesti, smatra i odvjetnik Branko Šerić, objašnjavajući kako bi se tako ujednačila sudska praksa te smanjio broj predmeta. Ističe da je potrebna i ogledna rasprava za iste ili slične postupke kada su u pitanju tužbe protiv medijskih kuća i novinara.

'U zadnje vrijeme tužbe protiv medijskih kuća i novinara su učestale, a iako ih nema puno, one su vrlo važne jer se tiču javne riječi, demokratske slobode i slobode medija, pa se onda ne može različito odlučiti. Tako se na neki način uvode cenzura i autocenzura', zaključuje Šerić.

Ogledni spor je rješenje, kako kaže Sessa, za velik broj tužbi u kojima sudovi rješavaju isto pravno pitanje. Stoga će se presedani uglavnom odnositi na radne i potrošačke sporove u kojima je velik broj tužbi, kao što su tužbe učitelja za neisplatu božićnica, potrošača protiv proizvoda koji ima grešku, parking i slično.

'Tako bi se spriječilo da po istoj tužbi različiti sudovi donesu suprotne odluke jer bi na ovaj način Vrhovni sud omogućio jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti građana. Pravno shvaćanje koje bi sud zauzeo bilo bi isto za sve prvostupanjske sudove', ističe te dodaje kako sudovi mogu donijeti različitu presudu ako smatraju da nešto nije potpuno isto, ali onda moraju dati objašnjenje.

  • +7
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

U praksi bi to izgledalo tako da prvostupanjski sud (općinski ili trgovački), kada prepozna pravno pitanje koje se pojavljuje u većem broju istih slučajeva i za koje je potrebna primjena jedinstvenih prava i ravnopravnosti, zatraži sjednicu sudskog odjela na kojoj će se odlučivati je li potrebno zatražiti zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda. 'Time bi se izbjeglo to da Vrhovni sud naknadno odlučuje o istom pravnom pitanju u većem broju pojedinačnih predmeta, što može dovesti do različitih odluka', objašnjava predsjednik Vrhovnog suda.

Uz ogledni spor, u Zakon o parničnom postupku još se želi uvesti drugačije uređivanje revizije te da se pravilo koje podrazumijeva da se nakon prvog ročišta više ne mogu iznositi novi dokazi primjenjuje i na predmete započete prije 1. lipnja 2013., kada je ono doneseno.