Palestinci u Gazi pod udarom su umjetno izazvane 'masovne gladi' zbog blokade pomoći, upozorio je u srijedu šef Svjetske zdravstvene organizacije. 'Roditelji nam kažu da im se djeca odlaze spavati plačući od gladi', rekao je glavni ravnatelj Tedros Adhanom Ghebreyesus. 'Punktovi za distribuciju hrane postala su mjesta nasilja.'

Ujedinjeni narodi tvrde da su izraelske snage od kraja svibnja, kada je s radom počela kontroverzna Humanitarna zaklada za Gazu, ubile više od tisuću ljudi koji su samo tražili pomoć.. Od toga su stotine umrle u blizini lokacija GHF-a, prema UN-u.

Svih 2,1 milijuna ljudi u Gazi sada nema opskrbu hranom. U utorak je ministarstvo zdravstva Gaze priopćilo da 900.000 djece gladuje, a 70.000 već pokazuje znakove pothranjenosti.

Kako smo došli do ovakve strašne situacije objasnio je CNN.

Potpuna opsada nakon napada Hamasa 7. listopada

Prije rata Gaza je već bila jedno od najizoliranijih i najgušće naseljenih mjesta na Zemlji, s oko dva milijuna ljudi zbijenih na području od oko 360 četvornih kilometara. Izrael je održavao strogu kontrolu nad teritorijem kroz višegodišnju kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu, s ozbiljnim ograničenjima kretanja robe i ljudi. Više od polovice stanovnika nije imalo osiguranu svakodnevnu hranu i bilo je ispod granice siromaštva, prema UN-u.

Prije sukoba u Gazu je dnevno ulazilo između 500 i 600 kamiona pomoći. Taj je broj od tada pao na prosječno samo 28 kamiona dnevno, poručile su humanitarne organizacije. Nije jasno uključuje li ta brojka kamione korištene u operacijama GHF-a.

Nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a više od 250 je uzeto za taoce, Izrael je naredio 'potpunu opsadu' Gaze, zaustavivši opskrbu električnom energijom, hranom, vodom i gorivom.

Vrlo brzo je došlo do humanitarne krize, a stanovnici pojasa Gaze, bez mogućnosti bijega, suočili su se s glađu i s razornom izraelskom vojnom kampanjom kao odgovorom na Hamasov napad. Organizacije za ljudska prava više su puta kritizirale izraelsku upotrebu hrane kao 'ratnog oružja', i optužile ga za nametanje 'kolektivne kazne'.

Kratki predah i kratkotrajno primirje

Nakon međunarodnog pritiska, prvi kamioni s pomoći ušli su u Gazu krajem listopada. Privremeno primirje između Izraela i Hamasa započelo je 24. studenog 2023., što je neznatno povećalo dostavu pomoći. No, primirje je propalo tjedan dana kasnije.

Isporuke pomoći naknadno su ponovno smanjene, a stroge izraelske inspekcije dodatno su odgodile dostavu. Izraelske vlasti rekle su da je provjera bila potrebna kako bi se spriječilo Hamas da preusmjerava zalihe, ali humanitarni dužnosnici optužili su Izrael za namjerno odugovlačenje s dostavom pomoći.

Krizu je dodatno pogoršala izraelska kampanja protiv UN-a i njegovog sustava pružanja pomoći, za koji je Izrael tvrdio da je neučinkovit i da je dopustio da pomoć padne u ruke Hamasa. UN to poriče.

Među agencijama koje su bile meta napada bila je i UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), koju je Izrael tvrdio da među zaposlenicima ima one koji su bili uključeni u Hamasov napad 7. listopada. Istraga UN-a otkrila je da je devet od 13.000 zaposlenika UNWRA-e sa sjedištem u Gazi 'možda' sudjelovalo i više ne radi u agenciji.

U siječnju ove godine Izrael je zabranio UNRWA-i djelovanje u Gazi, prekinuvši pružanje nužnih usluga poput hrane, zdravstvene skrbi i obrazovanja stotinama tisuća ljudi.

Slom društvenog poretka

Dok su izraelski napadi sravnili velik dio Gaze sa zemljom, raselili većinu stanovnika i oslabili Hamasov utjecaj na teritorij, počelo se širiti bezakonje. Pljačka je postala nova prepreka za kamione UN-a, a žrtve su se povećavale na mjestima dostave pomoći. Izrael je više puta za kaos okrivio Hamas i naoružane bande.

UN je upozorio samo nekoliko tjedana nakon početka rata da se red počinje urušavati, a očajni Palestinci 'kradu' brašno i higijenske potrepštine iz skladišta. Do studenog 2024. UN je ponovno digao uzbunu, poručivši da je mogućnost dostave pomoći "potpuno nestala".

U jednoj od najgorih pljački, oteto je preko 100 kamiona pomoći, navodi se. Vozači su bili prisiljeni istovariti kamione uz prijetnju oružjem, humanitarni radnici su ozlijeđeni, a vozila su znatno oštećena.

Kako je Hamasov utjecaj na Gazu slabio, a policijske snage na tom području bile oslabljene, pojavile su se bande koje su krale pomoć i preprodavale je. Izrael je također naoružao lokalne milicije kako bi se suprotstavio Hamasu – kontroverzan potez za koji su oporbeni političari upozorili da će ugroziti izraelsku nacionalnu sigurnost.

Naoružavanje milicija čini se najbližim što je premijer Benjamin Netanyahu došao osnaživanju bilo kakvog oblika alternativne vlasti u pojasu Gaze. Od početka rata, izraelski čelnik odbija iznijeti plan za upravljanje Gazom nakon završetka sukoba.

Još jedno propalo primirje i novi sustav pomoći

Početkom godine, 19. siječnja postignut je još jedan privremeni prekid vatre. Pomoć je nastavljena, ali je i dalje bila znatno manja od potrebne.

Izrael je 2. ožujka ponovno uspostavio potpunu blokadu Gaze nakon isteka primirja. Dva tjedna kasnije, nastavio je borbe, a dužnosnici su rekli da je cilj bio prisiliti Hamas da prihvati nove uvjete prekida vatre i oslobodi taoce.

Do srpnja je Svjetski program za hranu (WFP) procijenio da se četvrtina stanovništva Gaze suočava s uvjetima sličnim gladi. Najmanje 80 djece umrlo je od pothranjenosti od početka sukoba, priopćilo je palestinsko ministarstvo zdravstva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), većina tih slučajeva dogodila se nakon blokade koja je započela u ožujku.

U svibnju je GHF, kontroverzna nova organizacija koju podržavaju Izrael i Amerika, objavila da će započeti s radom uz odobrenje Izraela. Samo nekoliko dana prije nego što je GHF počeo s radom, njegov direktor Jake Wood dao je ostavku , rekavši da je nemoguće obavljati svoj posao 'dok se istovremeno strogo pridržava humanitarnih načela humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti'.

Zaklada je osnovana kako bi zamijenila ulogu UN-a u Gazi, a istovremeno je udovoljila izraelskim zahtjevima da pomoć ne stigne do Hamasa. GHF je rekao da će koordinirati s izraelskom vojskom, ali da će sigurnost osiguravati privatni vojnici.

UN je odbio sudjelovati, tvrdeći da GHF model krši neke osnovne humanitarne principe. Kritičari su primijetili da postoji samo mali broj punktova za distribuciju pomoći u južnoj i središnjoj Gazi - daleko manje od stotina prema prethodnom UN-ovom modelu. To je dovelo do toga da se velik borj ljudi okuplja na ograničenim lokacijama i da se stvaraju gužve. GHF je branio svoj sustav, rekavši da je to 'siguran model koji onemogućava pljačku'.

No ubrzo nakon što je Zaklada započela s radom 27. svibnja, njen plan za dostavu pomoći plan je postao smrtonosan jer su oni koji su tražili pomoć sve češće ubijani u blizini punktova GHF-a.

Palestinski dužnosnici i svjedoci rekli su da su izraelske trupe odgovorne za većinu smrti. Izraelska vojska priznala je da je u nekim slučajevima ispaljivala upozoravajuće hice prema mnoštvu, ali je negirala odgovornost za druge incidente.

I smrti nisu ograničene na blizinu punktova GHF-a. U nedjelju su izraelske snage ubile desetke ljudi koji su čekali pomoć u sjevernoj Gazi, prema palestinskom ministarstvu zdravstva. Izrael je rekao da su vojnici ispalili upozoravajuće hice nakon što su osjetili 'neposrednu prijetnju'.

Ministarstvo zdravstva zabilježilo je devet smrtnih slučajeva zbog gladi i pothranjenosti u 24 sata od četvrtka, prema riječima ravnatelja Ministarstva zdravstva Munira Al-Bursha, čime je ukupan broj Palestinaca koji su umrli od gladi porastao na 122.

U srijedu je 111 međunarodnih humanitarnih organizacija pozvalo Izrael da prekine blokadu i pristane na prekid vatre, upozoravajući da su zalihe u enklavi sada 'potpuno iscrpljene' i da humanitarne skupine 'svjedoče kako im vlastite kolege i partneri umiru pred očima'.

Izraelski dužnosnik je na konferenciji za novinare u srijedu rekao da očekuju da će u budućnosti u enklavu stići još pomoći. 'Željeli bismo vidjeti sve više kamiona koji ulaze u Gazu i distribuiraju pomoć sve dok Hamas nije uključen', rekao je dužnosnik.

Međunarodni pritisak na Izrael i dalje raste, uključujući i od SAD-a. U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova 25 zapadnih zemalja oštro kritizirali Izrael zbog 'otežanog opskrbljivanja' pomoći Pojasu Gaze. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da odbacuje izjavu, nazivajući je 'odvojenom od stvarnosti'.