Američki međuizbori donijeli su niz rezultata koji su donedavno djelovali gotovo nezamislivo. Demokrati su ostvarili velike pobjede u državama kojima su republikanci desetljećima dominirali, nekoliko kandidatkinja ispisalo je povijest, a stranka Donalda Trumpa na putu je da izgubi kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa. Izborna noć mogla bi otvoriti put i prvom crnom predsjedniku tog doma u američkoj povijesti.
Dok se pozornost američke javnosti usmjeravala na borbu za kontrolu nad Kongresom, rezultati izbora održanih u utorak, 3. studenoga, donijeli su i čitav niz povijesnih preokreta. Od Teksasa i Ohija do Južne Karoline i Kalifornije, birači su izabrali političare koji će prvi put zauzeti pojedine najviše dužnosti u svojim saveznim državama.
vezane vijesti
Posebno je upečatljivo što su neke od tih pobjeda ostvarene upravo u tradicionalnim republikanskim uporištima, gdje su demokrati godinama bezuspješno pokušavali preuzeti vlast.
Prema projekcijama CNN-a i izvještajima Associated Pressa, među najvećim iznenađenjima izdvajaju se sljedeći rezultati.
Teksas: Srušila guvernera koji je gotovo 12 godina bio na vlasti
Jedan od najvećih političkih potresa dogodio se u Teksasu. Demokratkinja Gina Hinojosa pobijedila je republikanskog guvernera Grega Abbotta, jednog od najpoznatijih saveznika Donalda Trumpa, i tako prekinula više od tri desetljeća republikanske dominacije na čelu te savezne države.
Hinojosa će postati prva guvernerka latinoameričkog podrijetla u povijesti Teksasa i prva demokratkinja na toj dužnosti nakon Ann Richards, koja je izgubila izbore 1994. godine.
Abbott je bio na vlasti od 2015. godine i pokušavao je osvojiti četvrti mandat. U prethodnim izbornim utrkama redovito je ostvarivao uvjerljive pobjede, a u kampanju je ušao s golemom financijskom prednošću.
Njegova protivnica, dotad znatno manje poznata zastupnica u teksaškom parlamentu, kampanju je usmjerila na rast troškova života, korupciju i nezadovoljstvo državnom politikom. Tijekom kampanje sukobljavali su se i oko prava na pobačaj te drugih društvenih pitanja.
Hinojosina pobjeda posebno je značajna jer Teksas nije samo jedna od najvažnijih republikanskih država, nego i druga najmnogoljudnija savezna država u SAD-u. Njezin rezultat mogao bi dugoročno promijeniti način na koji obje stranke promatraju političku kartu Amerike.
Ohio: Prva žena izabrana za guvernerku pobijedila Trumpova saveznika
Još jedan povijesni rezultat stigao je iz Ohija. Democratkinja Amy Acton pobijedila je republikanca Viveka Ramaswamyja i postala prva žena koju su birači te savezne države izabrali za guvernerku.
Riječ je o bivšoj ravnateljici zdravstvenog odjela Ohija koja je široj javnosti postala poznata tijekom pandemije koronavirusa. Acton nikada ranije nije obnašala dužnost na koju je izabrana na izborima.
Ohio posljednjih dvadeset godina nije imao demokratskog guvernera, a Acton se tijekom kampanje predstavljala kao umjerena kandidatkinja, nastojeći privući i birače koji tradicionalno podržavaju republikance.
Uspjela je pobijediti Ramaswamyja, bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata i jednog od istaknutijih Trumpovih političkih saveznika.
Njezina pobjeda ima i dodatnu povijesnu težinu. Ohio je ranije nakratko imao guvernerku Nancy Hollister, koja je 1999. obnašala dužnost 11 dana nakon odlaska svojeg prethodnika, ali Acton je prva žena koja je na tu funkciju izabrana na izborima.
Južna Karolina: Pedijatrica prekinula gotovo tri desetljeća republikanske dominacije
Možda i najveće iznenađenje u utrkama za Senat dogodilo se u Južnoj Karolini. Demokratkinja Annie Andrews pobijedila je republikansku senatoricu Darline Graham i osvojila mjesto koje su republikanci držali gotovo tri desetljeća.
Andrews, 45-godišnja pedijatrica i majka troje djece, postala je prva žena izabrana u američki Senat iz Južne Karoline.
Prije ulaska u politiku 15 godina radila je na Medicinskom sveučilištu Južne Karoline, a iza sebe nije imala iskustvo obnašanja izborne političke dužnosti.
Njezina protivnica Darline Graham bila je sestra pokojnog republikanskog senatora Lindseyja Grahama. Nakon njegove smrti u srpnju ove godine imenovana je na senatorsku dužnost, čime je postala prva žena koja je predstavljala Južnu Karolinu u Senatu, ali ne i prva koja je na tu dužnost izabrana. Andrews je sada ostvarila upravo taj povijesni uspjeh.
Rezultat je utoliko značajniji što Južna Karolina desetljećima slovi za jedno od najpouzdanijih republikanskih uporišta. Posljednji demokrat koji je ondje pobijedio na izborima za Senat bio je Fritz Hollings 1998. godine.
Kalifornija: Prvi izabrani latinoamerički guverner
Povijest se ispisivala i u Kaliforniji, najmnogoljudnijoj američkoj saveznoj državi. Demokrat Xavier Becerra pobijedio je republikanca Stevea Hiltona i postao prvi guverner latinoameričkog podrijetla izabran na tu dužnost u Kaliforniji.
Becerra, bivši američki ministar zdravstva u administraciji Joea Bidena i nekadašnji glavni državni odvjetnik Kalifornije, na položaju će naslijediti Gavina Newsoma, kojem je istekao dopušteni broj mandata.
Iako će biti prvi Latinoamerikanac izabran za guvernera Kalifornije, nije prvi koji je obnašao tu funkciju. Romualdo Pacheco bio je guverner 1875. godine, ali je na dužnost stupio kao dotadašnji zamjenik guvernera nakon ostavke Newtona Bootha. Njegov mandat trajao je desetak mjeseci.
Becerrina pobjeda tako je donijela povijesni iskorak u državi s iznimno brojnom latinoameričkom zajednicom, a ujedno je potvrdila nastavak demokratske vlasti u Kaliforniji.
Washington: Na pomolu prvi crni predsjednik Zastupničkog doma
Osim pojedinačnih pobjeda, najveća politička promjena mogla bi se dogoditi u samom Washingtonu.
Prema CNN-ovoj projekciji, demokrati su osvojili dovoljno mandata da preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom američkog Kongresa. Time je otvoren put da Hakeem Jeffries postane prvi Afroamerikanac na čelu tog doma.
Jeffries, koji vodi demokrate u Zastupničkom domu od 2023. godine, mogao bi naslijediti republikanca Mikea Johnsona. Ipak, ta povijesna promjena još nije dovršena. Jeffries mora dobiti potrebnu potporu zastupnika na glasovanju nakon što se novi saziv Kongresa konstituira u siječnju 2027. godine.
Njegov izbor bio bi važan simbolički trenutak, ali i politička promjena s konkretnim posljedicama za Trumpovu administraciju.
Demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi pokrenuti nove parlamentarne istrage, pojačati nadzor nad radom Bijele kuće i otežati predsjedniku provedbu dijela njegova zakonodavnog programa.
Izborna noć koja otvara novo političko poglavlje
Pobjede u Teksasu, Ohiju i Južnoj Karolini pokazuju da je nezadovoljstvo republikancima zahvatilo i države u kojima su demokrati godinama teško dolazili do izbornih uspjeha. Istodobno, povijesne pobjede žena i kandidata iz manjinskih zajednica odražavaju i promjene u sastavu američkog političkog vodstva.
Ipak, ostaje pitanje koliko će se snažni izborni rezultati pretočiti u stvarne političke promjene. Guverneri će se u pojedinim državama suočiti s parlamentima pod kontrolom suparničke stranke, dok će demokrati u Washingtonu, čak i uz većinu u Zastupničkom domu, morati surađivati ili se sukobljavati s republikanskim predsjednikom.
Jedno je već jasno: američki međuizbori 2026. neće ostati zapamćeni samo po broju osvojenih mandata, nego i po rušenju dugogodišnjih političkih uporišta te nizu pobjeda koje su ispisale povijest.
