Najnoviji potres koji je noćas pogodio Grčku podsjetio je na činjenicu da su oni u toj zemlji vrlo česti zbog njezine geološke pozicije na više rasjeda i učestale vulkanske aktivnosti, osobito u Egejskom moru i oko otoka poput Santorinija. Primjerice, samo od kraja siječnja do sredine veljače ove godine zabilježeno je više od 18 tisuća slabijih potresa, uglavnom u blizini arhipelaga, s nekoliko tisuća njih u samo dva tjedna na području Santorinija i okolice.

Na Santoriniju se događaju gotovo svakodnevno, ponekad i više puta dnevno, u obliku tzv. roja potresa, ali mogu biti i jači te uzrokovati štetu. U veljači ove godine, primjerice, bilo je i do 30 potresa dnevno magnitude veće od 4, a seizmička aktivnost može trajati tjednima.

Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih regija u Europi, a potresi su česti i na drugim područjima, ne samo na otocima, već i na kopnu. Njihova pojava povezana je s aktivnim rasjedima i vulkanskom aktivnošću, kao što je slučaj sa Santorinijem, otokom koji je zapravo vulkanska kaldera s povijesnim erupcijama.

Osim Grčke, najugroženije zemlje od potresa u Europi su Turska, Albanija, Italija i Rumunjska, a odmah nakon njih je Hrvatska te je među najugroženijima na Balkanu. Ove zemlje nalaze se u područjima s najvećom potresnom opasnošću zbog geoloških karakteristika i blizine pukotina u kori Zemlje.

Gradovi poput turskog Istanbula i Izmira među najugroženijima su u Europi, u Grčkoj je Atena posebno ranjiva na potrese, a u Italiji područja oko Napulja i Catanije imaju visok rizik. U Rumunjskoj je Bukurešt jedan od najugroženijih gradova, a Albanija je također često pogođena potresima zbog složene strukture tla.

Najugroženiji gradovi u Hrvatskoj

Najugroženiji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb, Sisak, Petrinja, Split i Dubrovnik. Posebno je istaknuta opasnost za Zagreb, za koji se procjenjuje da ga može pogoditi potres magnitude do 6,5 prema Richteru, sličan onome u talijanskoj L'Aquili. Osim Zagreba, južna Dalmacija i priobalna područja također su izrazito ugrožena mogućim potresima velikih razmjera. U Hrvatskoj su u najvećoj opasnosti zgrade izgrađene prije 1980-ih, naročito stare armiranobetonske i nearmirane zidane kuće, a urbanizirana područja s visokim rizikom zahtijevaju posebnu pažnju.

U Europi se većina potresa događa u mediteranskom području, a Balkan je također vrlo trusno područje zbog složene geološke strukture. Kavkaz je treće najugroženije područje s čestim potresima.