Opća skupština UN-a u četvrtak poslijepodne po hrvatskom vremenu u New Yorku trebala bi glasati o predloženoj rezoluciji kojom se traži proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Predlagači rezolucije su Njemačka i Ruanda, a pridružio im se niz zemalja kao sponzori, među kojima je i Hrvatska
Srbija se izričito protivi rezoluciji te je snažnim lobiranjem predsjednik te države Aleksandar Vučić, poznat kao negator genocida u Srebrenici, pokušao zaustaviti njeno donošenje uz pomoć nedemokratskih saveznika - Rusije, Sjeverne Koreje, pa i Kine. Prema vijestima koje stižu iz New Yorka, izglasavanje rezolucije ne bi trebalo doći u pitanje.
Ipak, očekuje se da će desetak zemalja glasati protiv nje, a nekoliko desetaka članica UN-a bit će suzdržano zbog srpske diplomatske ofenzive, posebice među nesvrstanim zemljama. Vučića je posebno zaboljelo to što su Crna Gora i Grčka najavile da će podržati rezoluciju. O njoj će se odlučivati glasanjem na Općoj skupštini UN-a. Svaka od 193 država UN-a ima jednako pravo glasa, a za usvajanje potrebna je jednostavna većina, odnosno 97 glasova. Rezolucija je neobvezujuća, ali nesumnjivo će njeno usvajanje podići razinu svijesti o genocidu u Srebrenici diljem svijeta. Glasa se na Općoj skupštini jer ne bi prošla u Vijeću sigurnosti, u kojem Rusija i Kina mogu uložiti veto.
Iako se u njoj nigdje ne spominju Srbija i Srbi, kada se bude govorilo ili učilo o genocidu u Srebrenici, neće se moći izbjeći spominjanje izvršitelja zločina i to je ono čega je Vučić svjestan. Genocid u Srebrenici ovom rezolucijom neće biti prepušten zaboravu vremena.
vezane vijesti
Nezadovoljan je i vođa bosanskih Srba Milorad Dodik te tvrdi da bi njeno usvajanje nanijelo nepopravljivu štetu i značilo kraj BiH. Dodik prijeti da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od BiH ako rezolucija bude usvojena.
Uglavnom, Glavna skupština Ujedinjenih naroda temelj za njeno donošenje nalazi u Povelji Ujedinjenih naroda, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kao i na osnovi rezolucija Vijeća sigurnosti kojima je Srebrenica proglašena sigurnom zonom, pa kroz uspostavu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju te svih njegovih presuda, posebno njih osam koje osuđuju zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, a presudom Međunarodnog suda pravde od 26. veljače 2007. utvrđeno je da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida. Ističe se da Opća skupština Ujedinjenih naroda ponovno potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugog kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
U rezoluciji se napominje da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenica, kada je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće su raseljene te su obitelji i zajednice bile razorene.
Sedam je ključnih točaka koje donosi ova rezolucija. Prvo i osnovno je da će se 11. srpnja proglasiti Međunarodnim danom razmišljanja i komemoriranja genocida u Srebrenici 1995. te će se obilježavati svake godine. Potom se navodi da Opća skupština UN-a bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te potiče države članice da čuvaju utvrđene činjenice razvijanjem odgovarajućih programa u svojim obrazovnim sustavima. Također, bezrezervno se osuđuje veličanje ratnih zločinaca, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici. Ističe se važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici.
Potiče se sve države da se u potpunosti pridržavaju obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Traži se od glavnog tajnika UN-a da uspostavi program pod nazivom 'Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi', koji započinje svoje djelovanje pripremama za tridesetu obljetnicu 2025., te da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda te organizacijama civilnog društva i pozove na njeno odgovarajuće poštivanje. Poziva se sve države članice, organizacije iz sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama u Srebrenici 1995.
