O jedinstvenom sustavu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na razini EU donijela bi mnoge koriste industriji. Europska uredba je donesena, te se o njoj raspravljalo u petak
Paška i lepoglavska čipka, proizvodi klesara sa Brača ili lončara iz Slavonije, tek su neki od hrvatskih proizvoda koji bi mogli imati korist od uspostave jedinstvenog sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na razini EU,
Takva zaštita omogućila bi se provedbom Uredbe EU 2023/2411 u hrvatski pravni sustav, istaknuto je u petak u saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu da Sabor donese zakon koji bi osigurao uvjete za provedbu te Uredbe, a koji je dobio gotovo jednoglasnu podršku zastupnika.
No, dio zastupnika izrazio je bojazan da bi obrtnici i mali poduzetnici mogli biti "prepušteni sami sebi" da se, bez dovoljno kapaciteta, bore da njihov proizvod dobije željenu oznaku koja bi im jamčila prepoznatljivost, autentičnost i veću cijenu. Vjerujem da će im javne institucije pomoći u izradi specifikacija, kazala je Marijana Petir (NZ), zauzimajući se da se ubrzaju procedure kako bi se zaštitio, primjerice, šlingeraj iz Bošnjaka ili slavonski zlatovez. Hoće li država poticati zaštitu ili će sve biti prepušteno proizvođačima?, zanimalo je i Borisa Piližotu (SDP).
vezane vijesti
Obrtnici nemaju dovoljno sredstava za promociju
Vladin predstavnik Nikola Mrvac odgovorio je da je već upućen poziv ministarstvima i drugim institucijama da se uključe u taj posao.
Hoće li se zakonom obvezati općine, gradove i županije da podrže proizvođače koji ih svojim proizvodima promoviraju?, pitao je Petar Šimić (HDZ), navodeći širok raspon proizvoda koji bi mogao imati koristi od dobivanja oznake zemljopisnog podrijetla, npr. prirodno kamenje, drveni proizvodi, nakit, tekstil, čipka, pribor za jelo, staklo, porculan, krzno, koža.
Miro Totgergeli (HDZ) naglašava kako je važno promovirati proizvode s oznakom geografskog podrijetla, posebno obrtničke, jer obrtnici za to sami nemaju dovoljno sredstava.
Imali smo sličan sustav, ali na nacionalnoj razini
Vladin predstavnik Mrvac objasnio je zašto je važan jedinstveni sustav zaštite za obrtničke i industrijske proizvode na razini EU.
Hrvatska je, kazao je, imala sustav sličan ovome, ali samo na nacionalnoj razini pa su njeni proizvodi poput paške, lepoglavske, primoštenske čipke bili poznati, ali ne i zaštićeni u cijeloj Uniji. Sada bi dobili zaštitu, ne samo u EU, nego i u trećim zemljama, a naši proizvođači stali bi uz bok najpoznatijim europskim brandovima, francuskom porculanu, češkom kristalu, portugalskoj keramici.
U proteklih 20-ak godina, u području obrtničkih proizvoda, imamo samo četiri registrirane oznake zemljopisnog podrijetla, za razliku od poljoprivrednih i prehrambenih, gdje tu oznaku nosi niz proizvoda, od istarskog i drniškog pršuta, do varaždinskog i ogulinskog zelja.
U postupku zaštite oznake zemljopisnog podrijetla ključne će uloge imati Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Carinska uprava.
Zavod provodi nacionalnu fazu postupka registracije oznaka zemljopisnog podrijetla, vodi registar oznaka zemljopisnog podrijetla, komunicira sa srodnim europskim uredom. Carinska uprava nadležna je za nadzor korištenja oznaka na tržištu i sprječavanje krivotvorina.
Važno je da postupak registracije ostane pod snažnim nacionalnim nadzorom Zavoda, uz dodatnu institucionalnu i financijsku potru hrvatskim proizvođačima, poručio je Ivica Ledenko (Most).
