MUKE PO INSPEKTORATU

Otrovni kebabi proždiru hrvatsko tržište, Tolušić misli da ima rješenje. Stručnjakinja ga pokopala

14.02.2019 u 15:13

Bionic
Reading

Uvoz spornog mesa iz Poljske, gdje je u jednoj klaonici otkriveno da se obrađuju teško bolesna goveda dok su u drugoj pronađene bakterije Escherichia colli i Salmonela, razotkrio je nekoliko rupa u sustavu kontrole hrane u Hrvatskoj. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tvrdi da će se one začepiti od 1. travnja, kada se u ponovno osnovanom Državnom inspektoratu objedinjavaju gotovo sve inspekcije u državi, dok dio stručnjaka misli upravo suprotno

Ministarstvo poljoprivrede najprije je izvijestilo da meso iz poljske klaonice, u kojoj je otkriveno brutalno zlostavljanje bolesnih životinja, uopće nije stiglo u Hrvatsku - no potom je portal Telegram otkrio da isto ministarstvo uopće nema podatku o količini mesa uvezenog iz te zemlje prošle godine, usprkos nacionalnoj aplikaciji Vetls koja služi upravo toj svrsi, pa je nejasno na osnovu čega tako kategorične izjave.

Potom je objavljen podatak da su zbog prisutnosti bakterija iz tri ugostiteljska objekta ipak povučeni proizvodi goveđeg kebaba iz Poljske, i to po nalogu sasvim druge institucije - Sanitarne inspekcije, odnosno Ministarstva zdravstva. Navodno su bili uvezeni, ali nisu bili stavljeni u upotrebu, te su u Hrvatsku stigli iz jedne druge poljske klaonice.

'Zaraženog mesa nema iz one klaonice koja je bila sporna. Za povučeno meso nadležna je Sanitarna inspekcija, ali i mi primamo informacije iz sustava. To je meso iz druge klaonice u Poljskoj koje nije bilo dobro i povučeno je s tržišta', kazao je u Tolušić srijedu. Potvrdio je da njegovo ministarstvo 'nije nadležno za meso koje se nalazi u restoranima', ali i da će od 1. travnja 'sve biti na jednom mjestu, a posao će se obavljati jednostavnije i kvalitetnije'. Referirao se na Državni inspektorat koji se službeno osniva tog datuma i u kojeg će prijeći 17 inspekcija iz osam različitih ministarstava - a za ukupno 1450 inspektora u Zagrebu nema dovoljno prostora, pa Vlada čak razmišlja o kupnji velike Inine zgrade u Šubićevoj ulici.

Državni inspektorat postojao je do odluke vlade Zorana Milanovića o njegovom ukidanju 2014. godine, obrazložene navodnom silnom neučinkovitošću, gomilom od 40 tisuća zaostalih predmeta i sumnjom u korupciju. Uoči parlamentarnih izbora HDZ je obećao njegovo ponovno osnivanje, a javna je stvar da na čelo te institucije želi postaviti saborskog zastupnika i predsjednika Gradske skupštine Zagreba Andriju Mikulića.

Bivši dugogodišnji glavni državni inspektor Branko Jordanić bio je vrlo kritičan o zakonu kojim je Inspektorat ponovno osnovan i u razgovoru za N1 proglasio ga je 'manjkavim materijalom na razini srednjoškolca', dok je Mikuliću savjetovao da se ne prihvati funkcije jer se s njome neće moći nositi.

Jedna od spornih odredbi najnovijeg zakona upravo je 'utapanje' Veterinarske inspekcije u Državni inspektorat, budući da ona nikada u povijesti nije bila njegovim dijelom. Mr. Sanja Šeparović, današnja predsjednica Odbora za veterinarsko zdravstvo Hrvatske veterinarske komore i ravnateljica Uprave za veterinarstvo od 2009. do 2012. godine, za tportal je kazala da iz vlastitog iskustva smatra da su za učinkovit sustav potrebni vrlo bliski kontakti inspekcijskog i administrativnog dijela.

'Različite inspekcije mogu se spojiti, no u tom slučaju zapravo neće postojati zapovjedni lanac. A za svaku struku - veterinarsku i bilo koju drugu - uvijek je bolje da imaju jednog čelnika s konkretnim znanjima i ovlastima. U trenucima krize odluke se moraju donositi odmah i ne smije se dogoditi dopisivanje različitih tijela', kazala nam je Šeparović.

'Inspekcije uvijek rade po programu, za čiju izradu je potreban i kvalitetan rad administrativne službe koja će pratiti progres i raditi nadopune', dodaje Šeparović.

Za specijalizirani portal veterina.com.hr ona je nedavno objavila autorski tekst u kojemu iznosi niz argumenata zašto Veterinarska inspekcija mora ostati jedinstveno tijelo izvan Državnog inspektorata - između ostalog i zato što je ona 'dio postojećeg funkcionalnog i od strane EU verificiranog sustava uspostavljenog sa zahtjevima EU'. Institucija kojoj je bila na čelu sudjelovala je u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u četiri različita poglavlja. Šeparović pozdravlja osnivanje Držanog inspektorata, no upozorava da se to ne treba odnositi na Veterinarsku inspekciju kao tijelo nadležno za zdravlje ljudi i životinja.

'Za dosadašnju uspješnost provedenih programa jedan od najznačajnijih faktora bila je hijerarhijski uspostavljena nadređenost kao i mogućnost brze i efikasne komunikacije unutar Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane odnosno veterinarske inspekcije koja je u njenom sastavu', napisala je u svom radu, navodeći niz uspješnih akcija poput sprječavanja 'kravljeg ludila', ranog otkrivanja influence ptica, bolesti plavog jezika ili bolesti kvrgave kože, kao i promjenu politike kontrole svinjske kuge, zahvaljujući kojoj je smanjen trošak države i omogućen izvoz živih svinja, mesa i proizvoda na sva tržišta bez ograničenja.

  • +6
Kebab Izvor: Pixsell / Autor: Robert Schlesinger/DPA/PIXSELL

Kako je onda moguće da Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da u Hrvatsku 'nije ušlo meso iz Poljske', da bi ga samo dan kasnije Ministarstvo zdravstva ipak pronašlo u kebabu? Objašnjenje je za tportal ponudio stručnjak koji nije želio biti imenovan.

'Situacija je vrlo jednostavna: u europskom informacijskom sustavu TRACES ne evidentiraju se pošiljke koje se nazivaju 'harmoniziranima', odnosno one za koje su zdravstveni uvjeti usklađeni u svim državama Europske unije. Za njih zbilja nije nadležna veterinarska, nego sanitarna inspekcija. No takve pošiljke one moraju imati certifikat i ostale dokumente - dakle, u ovom slučaju treba pratiti njihov slijed i pronaći će se greška u sustavu, prije svega u Poljskoj', zaključuje sugovornik tportala.