Analitičari iz Saveza američkih znanstvenika (FAS) kažu da Kina gradi drugo polje silosa za lansiranje nuklearnih projektila i da je to 'najznačajnije povećanje nuklearnih kapaciteta Kine u povijesti'.

Istraživači su došli do otkrića nakon analize komercijalnih satelitskih snimaka te su u ponedjeljak rekli da bi polje, koje se nalazi u blizini grada Hamija u provinciji Xinjiang, na kraju moglo uključivati oko 110 silosa, prenosi Al Jazeera.

Ranije je Washington Post izvijestio o izgradnji oko 120 nuklearnih silosa u sjevernoj provinciji Gansu. Službeni Peking nije odgovorio na navode, a kineski mediji izvijestili su da se ondje grade vjetroelektrane. Novo polje silosa nalazi se 380 kilometara od prethodno otkrivenog u Gansuu. Prema istim informacijama, čini se da Narodnooslobodilačka vojska Kine sada ima 250 silosa u izgradnji u Hamiju, Yumenu, kao i na poligonu u blizini grada Jilantai u Unutarnjoj Mongoliji, napisali su Matt Korda i Hans Kristensen iz FAS-a.

Riječ je o značajnom povećanju jer je Kina desetljećima upravljala samo s 20 silosa za svoje interkontinentalne balističke rakete (ICBM) na tekuće gorivo Df-5.

'Broj novih kineskih silosa u izgradnji premašuje broj ICBM-a na bazi silosa kojima upravlja Rusija i čini više od polovine ukupne američke snage ICBM-a', napisali su.

Poručili su i da kineski program raketnih silosa predstavlja njihovu najopsežniju konstrukciju od izgradnje američkih i sovjetskih raketnih silosa tijekom Hladnog rata. Međutim naglasili su da nije poznato kako će Kina upravljati novim silosima, hoće li ih sve napuniti projektilima ili će dio njih ostaviti praznima, a služili bi kao mamci. Također nije poznato koliko će bojevih glava nositi svaki projektil.

Kina službeno nema velike nuklearne mogućnosti u usporedbi sa SAD-om i Rusijom te u skladu sa svojom ekonomskom, ali i geopolitičkom težinom. Prema najnovijem izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovne studije (SIPRI), zauzima treće mjesto od devet zemalja s nuklearnim oružjem s ukupno 350 nuklearnih bojevih glava, iza Rusije (4407) i Sjedinjenih Država (3800).

Zapad već godinama raspravlja o tome mijenja li službeni Peking svoju politiku minimalnog odvraćanja, a koja predviđa samo dovoljno nuklearnog oružja da uništi neprijateljske strateške ciljeve.

Tu je politiku Kina vodila tijekom Hladnog rata, ali otkad je kineska vlada prvi put javno objavila svoju nuklearnu strategiju 2006. godine, raste broj njezinih nuklearnih bojevih glava. Iako raste i zabrinutost zbog rasta kineskog nuklearnog potencijala, stručnjaci smatraju da ta zemlja nema dovoljno nuklearnog materijala kojim bi dosegnula Rusiju i SAD.