Pred arhitektonskim dvojcem koji je dobio ovacije Osječana nije bio nimalo jednostavan zadatak. Trebalo je osmisliti idejno rješenje za potpuno novi kvart uz popularno jezero Bajer na južnom dijelu grada, u četvrti Jug 2. Na njemu se intenzivno radilo, crtalo i osmišljavalo više od dva mjeseca. Dok su u prvom istraživali, u drugom su se fokusirali na produkciju idejnog urbanističkog rješenja.

Ovakvih projekata u Hrvatskoj ima na kapaljku

'Raditi 'plansko naselje' obuhvaća niz povezanih koraka i predradnji. Najizazovniji je ipak provođenje plana, odnosno pronalazak investitora i realizacija samog projekta kako bi on oživio, realizirao se', sažima arhitektica Elena Tikvić iz Murmur arhitekture.

Kako se proteklih desetljeća ovakvi projekti nisu kontinuirano provodili, odnosno bilo ih je tek na kapaljku u Hrvatskoj, čitav je proces bio otežan. U većini slučajeva, tumači ova arhitektica, prostorna podloga je 'neplanska' jer su prostori izgrađeni bez cjelovitog urbanističkog pristupa pa ih je potrebno korigirati.

'U konkretnom slučaju situacija je povoljna - riječ je o praznom prostoru s gotovo u potpunosti riješenim vlasničkim odnosima. No kako se planska izgradnja rijetko provodila, mnogi građani navikli su na individualnu, neplaniranu gradnju i zaziru od planskih ograničenja, što često dovodi do protivljenja pri donošenju planova, a time proces postaje politički osjetljiv, spor i sklon kompromisima koji ne idu u korist kvalitete prostora', objašnjava Tikvić izazove koji stoje na putu planskim naseljima jer, kako dodaje, posljedice neplanskog širenja 'ostaju trajne i protežu se na narednih 100 godina'.

Inspiraciju za novi osječki kvart uz popularni Bajer arhitektonski dvojac crpio je iz klasičnih urbanističkih postulata koji se primjenjuju pri projektiranju kvalitetnih stambenih cjelina, ali i novih smjerova, poput inicijative New European Bauhaus, a koja naglasak stavlja na održivost, estetiku i uključivost.

Svjetski uzori za kvart uz Bajer

'Prinz Eugen Park u Münchenu u Njemačkoj poslužio je kao inspiracija za organizaciju kuća u nizu, a naselje Skogås u Švedskoj kao primjer švedskog pristupa urbanizmu koji je utjecao na oblikovanje zone obiteljskih kuća. Za višestambene zgrade i javni prostor uz vodenu površinu uzor su nam bili domaći primjeri poput zagrebačkog Jaruna i Bundeka, a koji su prepoznati kao jedni od najkvalitetnijih i najtraženijih za stanovanje. Tako smo nastojali spojiti međunarodne primjere dobre prakse s lokalnim kontekstom i iskustvima kako bismo stvorili suvremeno, funkcionalno i privlačno stambeno okruženje', objašnjava arhitektica Tikvić uzore kojima su se vodili u kreiranju novih vizura Osijeka.

U njihovu fokusu našlo se jezero Bajer. Cilj im je bio što većem ljudi omogućiti kvalitetno stanovanje u njegovoj blizini, a pazeći pri tome da se očuvaju priroda i ambijentalna vrijednost samoga Bajera.

'Važan element bilo je povezivanje novog naselja s postojećim sjevernim naseljem Jug 2. Poseban naglasak stavili smo na smanjenje kolnog prometa i poticanje pješačkih i biciklističkih veza, čime smo nastojali stvoriti održivije, sigurnije i ugodnije stambeno okruženje', nastavlja.

Novi osječki kvart imat će 1100 stambenih jedinica

Pri projektiranju rukovodili su se i mogućnošću etapne gradnje da bi realizacija bila izvediva i prilagodljiva različitim fazama razvoja.

'Pažljivo smo planirali prostorni raspored u odnosu na buku uz južnu obilaznicu Osijeka te smo planiranu gradnju povukli od nje kako bismo osigurali kvalitetnije stambeno okruženje', detaljna je Tikvić.

Novi osječki kvart uz popularni Bajer prostirao bi se na površini od 58 hektara, a u njemu bi bilo gotovo 5000 stanovnika, odnosno imao bi oko 1100 stambenih jedinica. Naselje je koncipirano oko dvije sportsko-rekreacijske zone: jedna se nalazi u neposrednoj blizini Bajera, a druga je pozicionirana uz južnu prometnicu i djeluje kao tampon-zona prema buci i prometu.

Više od polovice ukupne površine rezervirano za jezero, parkove...

'Naselje bi imalo višestambene zgrade sa sadržajima u prizemlju, poput lokala i usluga, ali i kuće u nizu, kao kompromis između individualnog i kolektivnog stanovanja, te samostojeće obiteljske kuće za nižu gustoću i veću privatnost. Javnim sadržajima predviđeni su dječji vrtić, trgovački centar, tržnica te lokalne i javne funkcije u prizemlju zgrada, čime bi se potaknula živost na ulicama', opisuje prvonagrađeno idejno rješenje arhitektica iz Murmur arhitekture, a poseban naglasak stavili su i na zelenilo te javni prostor jer je više od polovice ukupne površine rezervirano za jezero, parkove, sportske i rekreacijske sadržaje, kao i mrežu biciklističkih i pješačkih staza.

'Cilj rješenja bio je stvoriti integrirano, zdravo i ugodno stambeno okruženje, s fokusom na ljudsku mjeru, prostornu održivost i postupnu, etapnu izgradnju', rezimira arhitektica Tikvić.