Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky prošli petak je odbacio tvrdnje da Budimpešta planira poslati vojnike u Čad.

‘Nema nikakve misije u Čadu, naši vojnici ne idu u Čad. Svaka suprotna izjava je gruba laž i obmana’, napisao je na Facebooku, pritom za cijeli slučaj optuživši Pétera Magyara, glavnog političkog suparnika Viktora Orbána.

Cijela priča dobiva dodatnu težinu uoči parlamentarnih izbora, koji se u Mađarskoj održavaju u nedjelju. Magyar je poručio da će, dođe li njegova stranka Tisza na vlast, odmah istražiti slučaj čadske misije i pozvati na odgovornost sve koji su sudjelovali u njezinoj pripremi. Od aktualne vlade zatražio je da do formiranja nove vlasti zaustavi sve planove o slanju mađarskih vojnika u tu afričku zemlju.

Uloga Orbanovog sina

Slučaj je ponovno otvoren nakon što je Magyar podijelio istup kapetana Szilvesztera Pálinkása, koji je u razgovoru za Telex ustvrdio da premijerov sin ima važnu ulogu u planiranju operacije u Čadu.

Pálinkás, koji je s premijerovim sinom pohađao britansku Kraljevsku vojnu akademiju Sandhurst, tvrdi da mu je Gaspar Orban osobno govorio o toj operaciji i njezinu planiranju. Prema Pálinkásu, Gáspár je smatrao da ima posebnu misiju zaštite afričkih kršćana, proizašlu iz njegova ranijeg volontiranja u Africi i religijskog obraćenja.

U intervjuu iz 2016. mlađi Orban izjavio je da ga je nakon završetka nogometne karijere ‘Bog pozvao na služenje i novi život’. Dodao je kako je ‘u Africi upoznao Isusa Krista na način na koji ga poznaje od tada’ te da se po povratku kući osjećao ‘poput plamena’, jer je, kako je naveo, ‘Božja ljubav gorjela u njemu poput vatre’.

U drugom intervjuu opisao je svoje iskustvo riječima da je ‘otišao u Afriku tražiti Boga i služiti na teškom mjestu’, ističući da je želio volontirati ondje gdje ljudi žive u vrlo zahtjevnim uvjetima.

‘Tamo sam susreo živog Boga s takvom snagom da sam cijeli svoj život posvetio Isusu Kristu’, rekao je.

Gaspar Orban predviđao da će polovica mađarskih vojnika poginuti

Pálinkás je u intervjuu tek djelomično potvrdio informacije koje su se i ranije pojavljivale u javnosti, prema kojima Gáspár Orbán ima zaseban ured u Karmeliti i igra važnu ulogu u organiziranju čadske misije.

Pálinkás je također ustvrdio da nije uobičajeno da netko s tako niskim časničkim činom sudjeluje u strateškom vojnom planiranju te da Gáspár takvu priliku ne bi imao da nije premijerov sin.

Još teža je Pálinkáseva tvrdnja da mu je Gáspár rekao kako se u planovima za misiju računalo s ‘gubitkom borbene sposobnosti od 50 posto’, što bi, kako je protumačio, značilo da bi polovica mađarskih vojnika mogla poginuti. Pálinkás tvrdi da je pokušao zaustaviti projekt, ali da u ministarstvu obrane nitko nije bio spreman proturječiti sinu premijera.

Povezanost Orbanovog sina s čadskom misijom nije posve nova tema. Istraživački portal Direkt36 još je početkom 2024. objavio da je sudjelovao na više sastanaka mađarskih diplomata s predstavnicima Čada i Nigera. Tada je i sam ministar obrane u razgovoru za Index potvrdio da Gáspár, u svojstvu člana ministrova kabineta, radi na pripremi čadske misije.

Kasnije su objavljene i dodatne snimke i informacije o njegovim afričkim kontaktima, kao i o tome da u Karmeli ima ured i sudjeluje u osjetljivim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima. Ured premijera ranije je tvrdio da Gaspar Orban ondje boravi samo zbog obiteljskih razloga.

Pálinkás u intervjuu tvrdi da je upravo Gáspár bio pokretačka snaga cijelog projekta. Iako za to nema javno dostupne službene potvrde, niz ranijih informacija upućuje na to da je bio uključen znatno više nego što bi se očekivalo od časnika njegova ranga.

Postoji li misija u Čadu?

Sama ideja o slanju vojnika u Čad izazivala je dvojbe još od početka. Kritičari su upozoravali da je riječ o vrlo nestabilnoj zemlji u nestabilnoj regiji, okruženoj ratovima, pobunama i djelovanjem džihadističkih skupina. U Čadu su 2021. pobunjenici ubili predsjednika, a 2022. snage sigurnosti usmrtile su oko 200 prosvjednika.

Unutar mađarske vojske također je, prema ranijim medijskim napisima, postojao otpor prema toj misiji. Izvori su tvrdili da se Čad smatrao opasnim i teško predvidivim područjem, osobito za mađarske snage koje ondje nisu imale ni iskustvo ni logističku infrastrukturu kakvu su ranije imale, primjerice, francuske postrojbe.

Iako se provedba misije u međuvremenu odgađala, mađarski dužnosnici su i tijekom 2024. i 2025. tvrdili da se od nje nije odustalo. Mađarski i čadski vojnici sudjelovali su čak i na zajedničkoj vježbi u Obali Bjelokosti u travnju 2025., a mađarski povjerenik zadužen za koordinaciju misije još je u lipnju iste godine poručio da pregovori nisu suspendirani.