AFERE PLAGIJAT I MAMIĆ

Omejec: Čuvajmo institucije ove zemlje kao zjenicu oka

12.11.2015 u 20:05

Bionic
Reading

Sve u tzv. slučaju Banić priča je o medijima i tajnim službama, poručila je uz najavu pravne bitke ustavna sutkinja Slavica Banić za koju su mediji otkrili kako je bila pod tajnim mjerama zbog sumnji da je sa Zdravkom Mamićem dogovarala rušenje dijelova Zakona o sportu dok se na istoj konferenciji za medije u Ustavnom sudu druga ustavna sutkinja Snježana Bagić koju su mediji prozvali za plagijat znanstvenog članka ispričala javnosti i svojim kolegama višekratno istaknuvši da je bila riječ 'o propustu za koji snosi osobnu odgovornost'. Sankcija ni za jednu od ustavnih sutkinja neće biti, naime, jedino one same od Sabora mogu zatražiti vlastito razrješenje, kazala je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i poručila: 'čuvajmo demokratske institucije naše zemlje kao zjenicu vlastitoga oka'

O 'proizvodima medija i tajnih službi'

Sutkinja Banić nije opovrgnula druženje sa Zdravkom Mamićem, no istaknula je da su bila u većem društvu te ih nazvala površnima i prozvala medije te tajne službe za stvaranje afere, a o samoj činjenici njezinog tajnog praćenja nije se izjašnjavala kazavši da se tu nema što reći jer se neosnovanost tog praćenja dokazuje pravnim putem, a ne preko medija ili na ovoj konferenciji za tisak.

'Nisam dogovarala pisanje ustavne tužbe sa Zdravkom Mamićem, niti sam mu davala savjete vezane za to. Naša druženja bila su u većem društvu i nisu uključivala pitanja vezana za moj i njegov posao', kazala je Banić u odgovoru na novinarsko pitanje o prirodi njezinih kontakata s Mamićem nakon što je u uvodu svojeg izlaganja izrazila žaljenje i ustvrdila: 'Žao mi je što su moji privatni i površni kontakti s Mamićem doveli do propitivanja vjerodostojnosti Ustavnog suda. Sve u tzv. slučaju Banić priča je o vama medijima i tajnim službama. Ne znam kako je moje tajno praćenje tajne policije došlo u medije, ni zašto je objavljeno kad je objavljeno.'

'Svaki predmet koji dođe na Ustavni sud na razmatranje prolazi više pravnih filtera i priprema koje uzimaju vrijeme i zahtijevaju upoznavanje biti spora. Nijedan zakon koji je neustavan ne može proći te stroge i višeslojne filtere koji su ugrađeni u rad Ustavnog suda, i obrnuto. Utjecaj pojedinca tu je sveden na minimum. Oni koji misle da je to put prema dobivanju spora na Ustavnom sudu, ne znaju ništa o načinu na koji ovaj sud funkcionira', istaknula je sutkinja Banić i poručila: 'Takvo neosnovano obrušavanje na Ustavni sud teško podnosim. Posebice zato što o važnosti rada hrvatskog Ustavnog suda govorim širom svijeta i zato što duboko vjerujem da naš Ustavni sud svojim radom pridonosi razvitku demokracije u Hrvatskoj.'

Podsjetimo, mediji su pisali o navodnim tajnim izvidima koje je, također prema medijskim tvrdnjama, Uskok navodno pokrenuo protiv izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, Paška Dodića, i potpredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Damira Vrbanovića te sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić i jedne savjetnice na Ustavnom sudu zbog sumnji da su pokušali izlobirati rušenje dijelova Zakona o sportu. Međutim, nakon tjedan dana osobe pod mjerama doznale su navodno da su pod tajnim nadzorom policije pa nije dokazana tvrdnja da su Mamić i Vrbanović doista pokušali privoljeti sutkinju Ustavnoga suda da sruši zakon.

Propust, a ne plagijat – uz ispriku javnosti i kolegama

Na istoj konferenciji za medije ustavna sutkinja Snježana Bagić, koju su mediji prozvali da je plagirala znanstveni članak prepisavši rad tajnika Ustavnog suda Teodora Antića, ispričala se kolegama i kolegicama ustavnim sucima i sutkinjama jer je 'u svom pisanom radu propustila naznačiti dijelove koje je preuzela iz Antićeva rada na koji ju je on sam uputio', ali je višekratno istaknula da nije bila riječ o znanstvenom ili stručnom članku nego o' referatu koji je pripremila za izlaganje tijekom rasprave o javnosti rada ustavnih sudova na stručnom skupu održanom na tu temu u Beogradu u studenom prošle godine'.

'Propust postoji i za njega snosim osobnu odgovornost jer u referatu nisam označila dijelove koje sam u cijelosti preuzela iz članka kolege Antića i odgovarajuće to naznačila. Ne ispričava me ni to što je primarno bio pripremljen za osobno izlaganje na skupu, a nakon okruglog stola sam i rekla da sam koristila taj rad. Gospodina Edina Šarčevića iz fondacije Centar za javno pravo sam zamolila da skine prilog s internetskih stranica centra. Zbog ovog nesmotrenog propusta žalim, kolegi Antiću sam se zbog toga odmah kada me na to upozorio, ispričala. Tim sam propustom učinila štetu sebi, ali i dovela u pitanje ugled Ustavnog suda. Zbog toga se ispričavam javnosti i kolegama', istaknula je Bagić.

Opetovala je da 'nije riječ ni o kakvom znanstvenom radu, a ponajmanje o nakani uporabe tuđeg rada za vlastite znanstvene probitke - to moram naglasiti jer je u nekim medijima pogrešno navedeno da je riječ o mom doktorskom radu. Moj doktorski rad bavi se načelom razmjernosti u praksi europskih sudova. Prema tome, nema nikakve veze s ovim slučajem.'

Podsjetimo, prema pisanju Jutarnjeg lista, sutkinja Snježana Bagić u članku iz 2014. prepisala je cijela poglavlja rada koji je njezin kolega objavio 2012. Jutarnji list navodi da je 'od 17 stranica stručnog članka Snježane Bagić koji joj je nedavno objavila Fondacija Centra za javno pravo, gotovo polovica teksta do u zarez identična znanstvenom članku koji je 2012. s naslovom 'Reagiranje ustavnih sudova na negativne kritike njihovih odluka' u Pravnom vjesniku što ga izdaje Pravni fakultet u Osijeku objavio glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić'.

Upitana hoće li biti kakvih sankcija za sutkinje Banić i Bagić, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kazala je da Ustavni sud po tom pitanju neće ništa činiti podsjetivši da jedino njih dvije same od Sabora mogu zatražiti vlastito razrješenje: 'Ustavni sud nije hijerarhijska organizacija. U Ustavnom sudu ne postoje sankcije za suce jer svaki sudac je autonoman i institucija za sebe. Ja sam prva među jednakima. Može se zatražiti razrješenje s položaja od Hrvatskog sabora i o tome odluku donosi Sabor.'

'Vlada RH trenutačno obavlja samo tehničke poslove i za to vrijeme ništa ne smije stajati na putu Ustavnom sudu da neometano obavlja svoju ulogu u izvršavanju njegove funkcije jamca stabilnosti funkcioniranja države. Stoga, do konstituiranja Sabora i Vlade o ovim dvama slučajevima ja se neću izjašnjavati u svojstvu predsjednice Ustavnog suda. Ni Ustavni sud neće na ta pitanja odgovarati do tog vremena', poručila je Omejec.

'Neki projiciraju sliku da nam Ustavni sud ne treba...'

No među brojnim aferama u kojima se spominje ustavne suce, u javnosti je nedavno snažno odjeknula ona da su 'banke, neki iz HDZ-a i Ustavni sud dogovorili kako neće biti konverzije švicaraca', na što se i danas osvrnula Omejec ponukana novinarskim pitanjem je li bilo pritisaka na Ustavni sud u slučaju švicarca: 'Ne, kategorički odgovaram - ne. Već sam u priopćenju za javnost navela da se oko tog slučaja pletu silne mreže laži i neistina, netočnih informacija koje stvaraju konfuziju u javnosti. Žao mi je zbog toga jer tako ne možemo funkcionirati. U javnom prostoru nametnuta je duboko pogrešna slika o Ustavnom sudu, posebno o učincima njegovih odluka', poručila je Omejec.

Istaknula je pritom da je 'puno toga izneseno u javnosti što postupno dovodi od obrisa nečega što se može nazvati svojevrsnim projektom' i ustvrdivši da se u javnom prostoru 'olako daju kvalifikacije, bez obzira jesu li točne ili nisu', Omejec se, ne imenovavši ga, prisjetila riječi jednog 'nositelja izvršne vlasti' (citirala je riječi SDP-ova šefa i premijera Zorana Milanovića – op. a.), 'koji je pred Senatom Sveučilišta izjavio da sveučilište nije ustavna kategorija, ali da bez njega ne možemo, a bez Ustavnog suda možemo'.

'Sveučilište je ustavna kategorija i posvećen mu je cijeli jedan članak Ustava i svi znaju da je Ustavni sud donio niz odluka o autonomiji Sveučilišta', podsjetila je Omejec i kazala: 'Projicira se slika što bi se trebalo događati s Ustavnim sudom u budućnosti, a to je da nam ne treba... Zato želim poručiti cijeloj javnosti - čuvajmo demokratske institucije naše zemlje kao zjenicu vlastitoga oka jer destrukcija nikada nije bila sretan izbor kada je u pitanju naša država.'