LUDWIG KRAMER – AUTOR EKOLOŠKIH DIREKTIVA EU-a

'Okoliš je naš interes i treba svoj glas'

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 11.06.2011 08:17
  • Objavljeno 11.06.2011 u 08:17
Ludwig Kramer

Ludwig Kramer

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Na međunarodnoj konferenciji o Aarhuskoj konvenciji koja se ovih dana održava u Zagrebu, njemački ekološki pravnik Ludwig Kramer u govoru naglasio je da kredibilitet vlasti ovisi o njezinom poštivanju zakona koje donosi. Kasnije u razgovoru za tportal pitali smo ga kako tu izjavu primjenjuje na nedavni postupak hrvatske Vlade da zakonom legalizira gotovo 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata po cijeloj našoj zemlji

'Koja je smisao takvih odluka, ne znam. Sličan problem bio je i u Španjolskoj, ali postoji samo jedno pravilno rješenje. Takve objekte treba ukloniti. Tko ih je gradio, sam je preuzeo rizik i on treba snositi posljedice, a ne svi građani', smatra Kramer, iskusni pravnik, autor više od 160 europskih direktiva o okolišu.

Sudeći po njihovu autoru, danas profesoru na sveučilištima u Brugesu i Londonu, neke od najzahtjevnijih europskih ekoloških propisa poput Nitratne direktive ili Okvirne direktive o vodama, nisu napisali razni 'birokrati EU-a', kako se ponekad može čuti od naših političara ili medija. Naprotiv, Kramer u sivom odijelu i s plavom kravatom možda tako djeluje, ali idejama se prije svrstava među 'realne aktiviste, koji traže nemoguće'.

Postavši sudac u Njemačkoj krajem šezdesetih, sigurno je djelomično podlegao utjecaju idealizma šezdesetosmaških pokreta, na čijim stavovima i danas mnogi istaknuti europski političari i aktivisti, poput njemačkih Zelenih ili njihovih suradnika u parlamentu EU-a, grade političke zahtjeve. Uostalom, Aarhuska konvencija kao glavna tema zagrebačke konferencije u organizaciji nevladine organizacije GONG jednako se tiče demokracije kao i zaštite okoliša.

Kada je 1973. godine došao u upravu za okoliš Europske komisije, zaposleno je bilo šestero ljudi. 'Okoliš kao pojam u politici i javnoj raspravi tada nije postojao. Nije postojao ni na sveučilištima ni u srednjim školama. Većina političara zato nikada o okolišu nije učila na fakultetima. U europskim zemljama o okolišu se prvi puta ozbiljnije razgovaralo sredinom 80-ih godina, bilo je to o odumiranju šuma. Danas imamo vrlo jaku zakonodavstvo o okolišu, a nekada se, primjerice, nisu morale raditi ni studije utjecaja na okoliš za velike projekte', prisjeća se Kramer, čija je uprava za okoliš danas jedna od najvažnijih u Europskoj komisiji.


Da, ali strogi ekološki propisi sprečavaju gospodarski razvoj, tvrde pristalice beskonačnog iscrpljivanja prirode, koje je dominiralo prošlim stoljećem: 'Koliko god ponavljali tu tezu, ona ne može postati istina. Napredak europskih zemalja poput Nizozemske, Njemačke, skandinavskih država, dokazuje da se gospodarski napredak itekako može ostvarivati, i istovremeno očuvati kvalitetu okoliša. S druge strane, Grčka ni trideset godina nakon europske legislative o općoj javnoj dostupnosti pitke vode iz vodovoda, ne provodi ovaj standard. Takva pitanja jednako se tiču zaštite okoliša kao i gospodarstva. Kako nedostupnost vode iz vodovoda utječe na turizam Grčke?'

Aktivisti često citiraju Kramerovu izjavu da okoliš nema svoj glas, a ona je postala jedan od motiva Aarhuske konvencije, UN-ova dokumenta kojim se garantira pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu te pravo na tužbe u slučaju kršenja tih prava: 'Svaka socijalna i politička skupina ima svoje lobiste – industrija, stranke, sindikati, ali koga ima okoliš. On je interes sviju nas, ali tko za njega mari osim ekoloških organizacija? Okoliš je opći interes bez svog glasa.'

Koliko velik utjecaj današnje odluke imaju na buduće naraštaje i stanje okoliša očituje se upravo u upravljanju okolišem. Hrvatska, primjerice, nema zakon o zaštiti tla kao jednog od sastavnica okoliša. Zakon o zaštiti zraka postoji, kao i zakon o vodama, ali tlo se neprestano ignorira. Doduše, Ministarstvo zaštite okoliša 2003. godine izradilo je prijedlog Zakona o tlu, pa iako je bio objavljen na web stranici Ministarstva, nikada nije otišao u Sabor.

GILE MICHEL

GILE MICHEL

Izvor: Sipa Press / Autor: GILE MICHEL

'Tlo je neobnovljiv resurs i sve naše današnje aktivnosti imat će dugoročne posljedice. Pogledajte samo trase današnjih cesta koje su zacrtane stoljećima unazad. Današnje odluke o korištenju tla zato moramo donositi vrlo promišljeno', upozorio je Kramer.

Problematika tla povezana je s Nitratnom direktivom kojom se kontrolira manevriranje stajskim gnojem kao glavnim oblikom emisija s farmi. Sve farme morat će imati određenu površinu zemlje po broju grla i posebne objekte i tehnologiju za zbrinjavanje tog gnoja, inače neophodnog za obogaćivanje tla organskom tvari i prikladnog za dobivanje bioplina kao goriva. Iako ova direktiva traži vrlo velika financijska ulaganja u poljoprivredu, Kramer optimistično podsjeća na primjer Poljske:

'Seljaci u Poljskoj upravo zbog ovakvih propisa nekada su bili najveći protivnici pridruženja Europskoj uniji. Međutim, EU ima velike fondove upravo za razvoj poljoprivredne infrastrukture i zaštitu okoliša na farmama. Kako su uspjeli kroz projekte dobiti velika sredstva, poljski seljaci danas su najveći zagovornici EU-a!'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi