Međunarodni oružani sukob i udruženi zločinački pothvat. To su dvije točke presude na koje će se obrane fokusirati u žalbenom postupku. Mjesec dana imaju za pripremu najave žalbe u kojoj će se, otkriva nam odvjetnica Slobodana Praljka, Nika Pinter, voditi izdvojenim mišljenjem suca Jeana Claudea Antonettija.

'To nam je važno jer znači da nismo samo sjedili tamo u toj sudnici, nego smo izveli dovoljno dokaza da je on odlučio da mora imati izdvojeno mišljenje. Međunarodni oružani sukob i udruženi zločinački pothvat - to su teze u kojima je on imao izdvojeno mišljanje', rekla je odvjetnica.

Da su to poeni koje obrana mora i hoće iskoristiti, uvjeren je Goran Mikuličić, odvjetnik koji je, zajedno s kolegama, srušio udruženi zločinački pothvat u slučaju Markač i Gotovina.

'Pitanja elemenata udruženog zločinačkog pothvata su u međuvremenu u sudskoj praksi drugih ad hoc sudova za, primjerice, Ruandu i Sierra Leone, obrađena i tu se kroz sudsku praksu koja je išla u pravcu neslaganja može iščitati i naći dovoljno dobrih argumenata. Tu ima jako puno materijala koje treba analizirati, treba pripremiti argumenate za žalbu. Predstoji im jedan mukotrpni i dugotrajni rad - to je sasvim sigurno', kaže Mikuličić.

A nakon toga idu pred potpuno novo - Žalbeno vijeće.

'Ako će Žalbeno vijeće svoju odluku temeljiti na dosadašnjoj praksi i kriterijima koje je dosad imalo, a koji su bili vrlo strogi za postojanje udruženog zločinačkog pothvata - to su razlozi zbog kojih tvrdim da je ne samo moguće, nego je i realno srušiti tezu o udruženom zločinačkom pothvatu', optimističan je odvjetnik Branko Šerić.

Tvrdi da presuda, pa čak i pravomoćna, ne može imati negativne posljedice na Hrvatsku jer se jednostavno radi o drugačijem realnom političkom trenutku. Šerić tvrdi i da ideje oko ratne odštete koju bi Hrvatska eventualno morala isplatiti BiH nakon pravomoćnosti presude, ne drže vodu.

'Upravo zato što su vojnici HVO-a i vojnici Armije BiH izjednačeni u svojim pravima nakon svega što je bilo, uživaju mirovine u Bosni i Hercegovini kao da u jednom trenutku nisu bili na suprotstavljenim stranama. Adekvatno tome, može se smatrati da bi pripadnici HVO-a imali pravo tražiti odštetu od Federacije BiH ili Bosne i Hercegovine', obrazlaže Šerić. Koliko im sada može pomoći hrvatska vlada i njeni pravni stručnjaci, Praljkova odvjetnica nije sigurna.

'Iskreno da vam kažem, ne znam kako bi nam Vlada sada mogla pomoći. Sve što se imalo reći, moralo se reći u prvostupanjskom postupku. Tako da ja sada ne vidim kako bi nam mogli pomoći. Možda Vlada ima neke ideje, ne znam, ja ne vidim da bi bili od pomoći sada u drugostupanjskom postupku', kazala je Pinter.

Pravomoćnu presudu valja očekivati za godinu i pol do dvije. Prlić, Stojić, Petković, Praljak, Čorić i Pušić ostaju u pritvoru u Scheveningenu dok se ne dovrše pripreme za njihovo prebacivanje u državu u kojoj će služiti kaznu do pravomoćnosti presude.