U prvom tromjesečju primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći nadležni uredi državne uprave na području Primorsko-goranske županije primili su 73 zahtjeva za odobravanje takve pomoći, a samo je oko 60 posto tražitelja dobilo pravo na besplatnu pravnu pomoć, dok je to ostalima zapriječilo njihovo imovinsko stanje
RIJEKA - Da bi ostvarili takvu pomoć građani zahtjev upućuju Uredu državne uprave u mjestu svoga prebivališta. Ured provjerava sve što je zakonom propisano o njihovu imovinskom stanju i ako je zainteresirani građanin u gabaritima propisanoga, Ured mu izdaje uputnicu s kojom se za besplatnu pomoć može obratiti bilo kojem odvjetniku, a u Rijeci i pravnoj službi SSSH te Centru za pružanje pravne pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja, piše Novi list.
Od onih za koje je utvrđeno da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, gotovo nitko u Rijeci nije to svoje pravo počeo ostvarivati bez teškoća, na prvoj odvjetničkoj adresi. Prema povratnim informacijama riječkog Ureda, neki od odvjetnika kojima su građani s uputnicom pokucali na vrata, odbili su ih. Razlog tomu vjerojatno su tarife koje odvjetnicima u ovakvim slučajevima određuje i plaća država, a koje su drastično niže od cijene odvjetničkih usluga za iste potrebe ostalih građana. Po slovu zakona, međutim, tumače u Uredu državne uprave, odvjetnici ne bi smjeli odbiti pružiti pravnu pomoć specificiranu u uputnici. A ako tako ipak postupe, Ured ih, kao i sami odbijeni građani, imaju pravo prijaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori i Ministarstvu pravosuđa.
'Mi nemamo pravo građanima sugerirati nekog odvjetnika već im dajemo popis svih odvjetnika, i oni traže od vrata do vrata odvjetničkih ureda. Neki su odvjetnici ove građane vjerojatno odbili jer se u svojoj praksi bave nekim drugim pravnim problemima, no bar bi im mogli pomoći s informacijom koji se od njihovih kolega bavi problemom koji oni trebaju riješiti', kaže Marina Kos, pravnica u riječkom Uredu državne uprave zadužena za ovu problematiku i predstojnica Ureda Vera Pajalić.
Zakon besplatnu pravnu pomoć odobrava samo za rješavanje egzistencijalnih pitanja, a to su neka statusna pitanja, državljanstvo, prava iz sustava socijalne skrbi, mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja, pitanja radno-pravne naravi, zaštite djece i mlađih punoljetnika, pitanja utvrđivanja i osporavanja očinstva, pravo na uzdržavanje, pravo na zaštitu žrtava kažnjivih djela; isto tako za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja u vezi sa zaštitom nekretnina do zadovoljavajućeg stambenog prostora. Zakon ne predviđa pomoć osobama koje su počinitelji kaznenih djela«, objašnjava pravnica Kos za Novi list.
Pravna pomoć može biti u cijelosti besplatna ili pak plaćena 50 posto. Na potonju pravo imaju građani koji udovoljavaju propisanim imovinskim limitima: kumulativno trebaju biti zadovoljeni uvjeti koji se odnose na primanja, na štednju, nekretnine, pokretnine, dionice... Primjerice, to pravo imaju građani čiji prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 2.611 kuna, kojima stambeni prostor po članu kućanstva ne prelazi 35, odnosno plus ili minus 10, kvadrata. Naravno, Ured državne uprave provjerava cjelokupno imovinsko stanje tražitelja besplatne pravne pomoći i slijedom svoga nalaza izdaje ili ne izdaje uputnicu za dobivanje pomoći. U cijelosti pak, besplatnu pravnu pomoć uvijek mogu ostvariti građani koji žive od državne socijalne pomoći ili su korisnici nekog drugog oblika socijalne skrbi, branitelji koji žive od opskrbnina, djeca kada su tražitelji uzdržavanja, kao i žrtve kažnjivih djela, primjerice žene žrtve obiteljskog nasilja.
