Najnoviji sezonski prognostički izračun Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), izrađen na temelju ansambla od 51 simulacije, upućuje na nastavak razdoblja toplijeg vremena od klimatološkog prosjeka tijekom ljeta i jeseni 2026. godine.

Pritom valja naglasiti da sezonske prognoze ne predviđaju vrijeme za pojedini dan, nego procjenjuju vjerojatnost odstupanja temperature i količine oborine od višegodišnjeg prosjeka, navodi meteorolog N1 televizije Bojan Lipovšćak.

Srpanj i kolovoz topliji od prosjeka

Model za srpanj pokazuje pozitivnu temperaturnu anomaliju od približno 0,5 do 1 Celzijev stupanj, uz relativno mali rasap članova ansambla. To znači da postoji velika vjerojatnost da će prvi dio ljeta biti stabilniji od prosjeka, uz česta razdoblja visokog tlaka zraka.

Takvi uvjeti povećavaju izglede za tople noći, tijekom kojih minimalna temperatura neće padati ispod 20 Celzijevih stupnjeva, te vrlo vruće dane s najvišim dnevnim temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva.

Kada je riječ o oborinama, očekuje se da će se njihova količina u srpnju kretati oko prosječnih vrijednosti ili biti tek neznatno ispod prosjeka. Međutim, kao i posljednjih godina, najveći dio kiše mogao bi pasti u kratkotrajnim pljuskovima i grmljavinskim nevremenima, dok će između takvih epizoda prevladavati dulja sušna razdoblja.

Kolovoz bi također trebao biti topliji od prosjeka, uz nešto veću neizvjesnost u prognozi količine oborine. Mogući su i izraženiji toplinski valovi tijekom prodora vrlo toplog zraka iz sjeverne Afrike.

Rujan bez naglog zahlađenja

Prema sezonskom modelu, i rujan bi trebao biti topliji od prosjeka. To povećava vjerojatnost produženog ljeta, osobito na Jadranu, gdje bi temperatura mora mogla ostati znatno iznad višegodišnjeg prosjeka.

Prognoza količine oborine za rujan znatno je neizvjesnija te pokazuje velik rasap prognostičkih vrijednosti. Takav rasap upućuje na povećanu mogućnost prodora vlažnijeg atlantskog zraka i razvoja izraženijih ciklona. Rujan bi tako mogao donijeti prva jača nevremena nakon ljetne suše, uz postupni pad temperature zraka, koja bi ipak trebala ostati iznad prosjeka.

Promjene tijekom jeseni

Prema izračunima ECMWF-a, pozitivan temperaturni signal zadržava se i tijekom listopada i studenoga. To znači da bi jesen mogla biti toplija od prosjeka, ali uz sve češće prodore hladnijeg zraka sa sjevera Europe. Prognoza oborina i u tom razdoblju pokazuje vrlo velik rasap prognostičkih vrijednosti, što meteorološki upućuje na nestabilnije vrijeme. Mogu se očekivati brze izmjene sušnih i kišnih razdoblja.

Takav obrazac vremena posljednjih je godina sve karakterističniji za sredozemni bazen, hrvatsku obalu Jadrana i unutrašnjost Balkana. Istodobno se povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja, osobito vrlo jakih pljuskova koji dolaze nakon duljih sušnih razdoblja.

Prema sezonskom modelu ECMWF-a, veći dio srednje i jugoistočne Europe tijekom ljeta i jeseni trebao bi biti topliji od prosjeka. Hrvatsku tako očekuju česti toplinski valovi tijekom ljeta, dok bi jesen mogla biti obilježena sporijim padom temperature i sve izraženijom izmjenom sušnih razdoblja i intenzivnih oborinskih epizoda.

Takav razvoj odgovara trendu koji se posljednjih desetljeća sve češće bilježi u europskoj klimi. Porast srednje temperature ne očituje se toliko u svakodnevnim vrijednostima koliko u sve većoj učestalosti i duljem trajanju toplinskih valova te izraženijoj varijabilnosti oborina.