Uz raspisivanje novoga DSV je poništio i zadnji javni poziv od 4. srpnja, nakon što je predsjednik RH Zoran Milanović sredinom kolovoza priopćio da Hrvatskom saboru neće predložiti profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić.

"Budući da neće nikoga predložiti za kandidata za predsjednika Vrhovnog suda RH, predsjednik Republike neće zatražiti ni mišljenja od Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora i Vrhovnog suda RH", stajalo je u priopćenju Ureda predsjednika.

Profesorica Maganić bila je jedina prijavljena kandidatkinja na ponovljenom javnom pozivu, nakon što su saborski zastupnici odbili izbor sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Sandre Artuković Kunšt.

Mandat od četiri godine

Prema Ustavu, predsjednik je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a mišljena saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda nisu obvezujuće.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se na prijedlog predsjednika RH većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine. Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Uvjeti za prijavu

Za predsjednika Vrhovnog suda može se prijaviti hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bio odvjetnik ili javni bilježnik.

Prijaviti se mogu i sveučilišni profesori pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Do izbora nove čelne osobe Vrhovni sud vodi sutkinja Gordana Jalšovečki, Dobronićeva bivša zamjenica, dok ga na čelu DIP-a mijenja vrhovni sudac Damir Kontrec.