MILANOVIĆ O LB-U:

'Novac i vikendice, to je isto!'

16.07.2014 u 20:13

Bionic
Reading

Odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u srijedu donio konačnu presudu u korist štediša Ljubljanske banke pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.

Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njhova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto', rekao je Milanović, koji će u Bruxellesu sudjelovati na summitu europskih čelnika.

Veliko vijeće ESLJP-a u srijedu je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine. Emina Ališić i Aziz Sadžak dobili su tad spor u kojem su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Milanović je rekao da sa ta presuda odnosi i na prenesenu štednju.

'Po meni je to također obuhvaćeno. Sud je rekao da to nije predmet sukcesije, nego je donio odluku i to je važno. Bez ikakve zluradosti, žao mi je što je tako moralo završiti, od toga su svi imali štete, na kraju najviše Slovenija', rekao je Milanović.

Dodao je da je cijeli slučaj bio nepotreban. 'Da je Ljubljanska banka isplatila štednju, mogla je zadržati povjerenje i biti možda prva banka u Hrvatskoj, ali za to očito nije bilo političke hrabrosti ni mudrosti i evo sad je došla odluka koja je skoro kao kazna', rekao je hrvatski premijer.

Pusić: Hrvatski štediše dobili presudu temeljem koje mogu vratiti štednju

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozdravila je u srijedu odluku Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) da je Slovenija odgovorna za isplatu štednih uloga starih štediša Ljubljanske banke iz svih republika bivše države.

Pozdravljamo to što je ESLJP donio odluku i smatramo da je dobro da je taj slučaj nakon tako mnogo godina zaključen, rekla je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

'Drago mi je da su svi štediše, poglavito iz Hrvatske, konačno dobili presudu temeljem koje će im biti vraćena njihova štednja', rekla je Pusić u kratkoj izjavi novinarima.

ESLJP je u srijedu izrekao drugostupanjsku i konačnu presudu kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine Emini Ališić i Azizu Sadžaku, koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Ta presuda Velikoga vijeća ESLJP-a odnosi se na sve štediše Ljubljanske banke s područja bivše Jugoslavije, uključujući i one iz Hrvatske, koji su u istome pravnom položaju kao i štediše u slučaju Ališić.

Što se Hrvatske tiče, ta svota iznosi otprilike 150 milijuna eura, a na to se obračunavajui i kamate, rekla je Pusić .

Današnja odluka pokazala je da ne stoji ustrajna dugogodišnja tvrdnja Slovenije da je obeštećenje hrvatskih štediša LB-a sukcesijsko pitanje.

'Pokazalo se da to nije sukcesijsko pitanje, već je to posebno pitanje povrata štednih uloga jedne konkretne banke njihovim konkretnim štedišama', i taj dio 'nije sastavni dio sukcesije', rekla je Pusić.

Strasburška odluka 'neposredno' se ne odnosi na takozvanu prenesenu štednju onih hrvatskih štediša koji su već obeštećeni jer su svoju štednju prenijeli na Republiku Hrvatsku, koja im je to isplatila u obrocima.

Međutim, taj novac Hrvatska sad potražuje od Slovenije i presuda iz Strasbourga imat će posljedica po tužbu Hrvatske protiv Slovenije u slučaju prenesene štednje.

Osnovni iznos u slučaju prenesene štednje Hrvatske protiv Slovenije je oko 300 milijuna eura, a na taj se iznos također zaračunavaju kamate.

Prema presudi u slučaju Ališić i drugi, Slovenija oboma tim štedišama mora isplatiti po 4000 eura za nematerijalnu štetu. Sustavno pak mora urediti povrat devizne štednje njima i svima onima koji su poput njih u istom pravnom položaju.