Nova dugoročna prognoza za zimu 2026./2027. donosi zanimljiv signal za Europu. Prema najnovijim podacima ECMWF-a koje analizira Severe Weather Europe, veći dio kontinenta mogao bi imati topliju zimu od prosjeka, uz više oborina, dok se za Balkan ne nazire izrazito hladna sezona.

Prognoza se temelji na očekivanom snažnom El Niñu, klimatskom fenomenu koji nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda u središnjem i istočnom dijelu tropskog Pacifika. Američki Climate Prediction Center još je u rujnu procijenio da postoji više od 90 posto izgleda za vrlo snažan El Niño tijekom jeseni i zime, uz 75 posto vjerojatnosti da bi događaj mogao dosegnuti povijesnu snagu.

Što očekuje Europu?

Prema najnovijem ECMWF-ovu modelu, nad Europom bi tijekom zime trebao prevladavati zapadne i jugozapadne struje koje s Atlantika donose topliji i vlažniji zrak.

Zato se, ističe Severe Weather Europe, za velik dio kontinenta predviđaju temperature iznad prosjeka, dok bi oborina moglo biti više nego uobičajeno. Signal za veće količine oborina posebno je izražen u zapadnoj, središnjoj i jugoistočnoj Europi.

No to, međutim, ne znači da će cijela zima biti topla i bez snijega. Sezonski modeli govore o prosječnom obrascu tijekom nekoliko mjeseci, a ne mogu pouzdano predvidjeti pojedine snježne ili hladne epizode.

Balkan bi mogao dobiti više oborina, ali ne nužno i više snijega

Jugoistočna Europa nalazi se među područjima za koja se očekuje povećana količina zimskih oborina. To bi moglo značiti češće kišne epizode u nižim predjelima, dok bi planinska područja mogla imati bolje uvjete za snijeg kada stigne dovoljno hladan zrak.

Za Hrvatsku i susjedne zemlje stoga je zasad prerano govoriti o ‘snježnoj zimi’. Trenutačni modeli više upućuju na blažu, ali dinamičnu sezonu, s povremenim prodorima hladnog zraka koji bi u pojedinim epizodama mogli donijeti snijeg i u niže krajeve.

Druga polovica zime mogla bi biti zanimljivija

Jedan od razloga zbog kojih dugoročna prognoza ipak ostavlja prostor za hladnije epizode jest polarni vrtlog, velika cirkulacija hladnog zraka u stratosferi iznad Arktika.

Najnoviji ECMWF-ovi podaci, koje analizira Severe Weather Europe, upućuju na mogućnost slabljenja polarne vrtložne cirkulacije tijekom sredine zime. Ako bi došlo do naglog zagrijavanja stratosfere, promjene bi se mogle proširiti prema nižim slojevima atmosfere i povećati mogućnost hladnih prodora prema srednjim geografskim širinama.

No, to je zasad samo vjerojatnost, a ne prognoza konkretnog zahlađenja. Čak i slabljenje polarnog vrtloga ne znači automatski snijeg u Hrvatskoj ili drugim balkanskim zemljama.

Blaga zima s više oborina

Prema trenutačnom scenariju, prosinac bi u Europi trebao biti uglavnom blag, a takvo bi se vrijeme trebalo nastaviti i tijekom siječnja. U veljači se sjever Europe približava prosječnim vrijednostima, dok bi južna polovica kontinenta i dalje mogla ostati toplija od prosjeka.

Aktualni modeli sugeriraju blažu i vlažniju zima u velikom dijelu Europe, uz mogućnost povremenih jačih hladnih prodora i zimskih epizoda. Prognoza će se u idućim tjednima još mijenjati, naglašava Severe Weather Europe, a upravo će tada biti jasnije hoće li se signal za hladnije epizode tijekom druge polovice zime pojačati ili oslabjeti.