Na Kubi je dovršena izgradnja snažnog novog antenskog sustava koji bi mogao služiti za presretanje i praćenje američkih vojnih komunikacija na jugoistoku SAD-a i u Karibima, objavio je Center for Strategic and International Studies (CSIS), pozivajući se na analizu satelitskih snimki
Riječ je o obavještajnom postrojenju u Bejucalu, nedaleko od Havane, smještenom oko 145 kilometara od obale Floride. Prema CSIS-u, ondje je završena izgradnja kružno raspoređenog antenskog polja, specijaliziranog sustava za presretanje radijskih signala i precizno utvrđivanje njihova izvora.
Sustav s 32 antene
Satelitske snimke koje su analizirali istraživači pokazuju da se sustav sastoji od 32 antene raspoređene u dva koncentrična kruga. Na vanjskom ih je 19, a na unutarnjem 13, piše Defence blog.
vezane vijesti
Prema procjeni CSIS-a, riječ je o većem i vjerojatno sposobnijem sustavu od bilo kojeg sličnog kubanskog postrojenja koje je ta organizacija ranije dokumentirala. Izgradnja je trajala oko dvije godine, pri čemu je postojeća linearna antenska mreža preuređena u kružnu konfiguraciju. Istraživači procjenjuju da je postrojenje vrlo vjerojatno već počelo s radom.
Kako funkcionira ‘kružno uho’
Takav sustav, poznat kao circularly disposed antenna array ili CDAA, funkcionira tako da istodobno mjeri smjer iz kojeg radijski signal dolazi prema više antena. Na temelju toga operatori mogu s velikom preciznošću triangulirati izvor signala na širokom rasponu frekvencija.
Tehnologija nije nova. Sjedinjene Države koristile su velike CDAA mreže još tijekom Hladnog rata, u programima poput Pushera i Wullenwebera. No takvi sustavi i dalje imaju značajnu operativnu vrijednost jer mogu služiti za nadzor vojnih komunikacija, kretanja brodova i zrakoplova te elektroničkih emisija povezanih s pomorskim i zračnim operacijama.
Američke baze i Karibi u dometu
Položaj Bejucala čini postrojenje posebno osjetljivim iz američke perspektive. Nalazi se u dosegu američkih pomorskih aktivnosti u Karibima, zračnih operacija iz baza na jugoistoku SAD-a te prometa kroz Meksički zaljev.
Sve to dolazi u trenutku u kojem je administracija Donalda Trumpa pojačala strateški fokus na zapadnu hemisferu.
Postrojenje u Bejucalu već se godinama u javnim izvješćima, kongresnim svjedočenjima i izjavama američkih dužnosnika povezuje s kineskim obavještajnim aktivnostima. Ipak, CSIS naglašava da nema jasnih javno dostupnih dokaza koji bi izravno potvrdili da Peking upravlja upravo tim objektom.
U izvješću se navodi da su američki dužnosnici nedavno priznali postojanje triju kineskih obavještajnih lokacija na Kubi. Istraživači smatraju da je Bejucal vjerojatno jedna od njih, ali tu procjenu temelje na obrascu javnih izjava, a ne na deklasificiranim dokumentima.
Drugim riječima, satelitske snimke potvrđuju dovršetak sofisticirane prislušne infrastrukture, ali ne i identitet onih koji njome svakodnevno upravljaju.
