Nakon propasti mirovnih pregovora, SAD i Iran našli su se u neizvjesnom zastoju bez rata, ali i bez rješenja, dok obje strane pokušavaju iscrpiti protivnika, uz sve veće rizike za globalno gospodarstvo i regionalnu sigurnost
Planovi za mirovne pregovore između SAD-a i Irana zasad su propali, a Washington i Teheran zapeli su u neugodnom limbu između rata i mira, pri čemu obje strane pokušavaju iscrpiti onu drugu u sukobu s velikim posljedicama za svjetsko gospodarstvo.
Iranski dužnosnici, prema procjenama analitičara, vjeruju da mogu dulje izdržati gospodarski pritisak od administracije predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, zabrinuti su da će bez nastavka pregovora ostati pod stalnom prijetnjom američkih ili izraelskih napada.
vezane vijesti
‘Ovo što se događa slično je situaciji na kraju 12-dnevnog rata – rat je završen, ali bez trajnog rješenja’, rekao je za The New York Times Sasan Karimi, bivši dužnosnik iranske vlade i politički znanstvenik sa Sveučilišta u Teheranu.
Iranski konzervativni list Khorasan trenutačno stanje opisuje kao ‘strateški limbo’ s velikim rizicima. ‘Obje strane su se povukle od troškova potpunog rata, ali nisu odustale od logike sile i pritiska’, navodi se u tekstu, uz upozorenje da bi takva situacija mogla biti opasnija od kratkotrajnog sukoba.
Pokušaji obnove pregovora o primirju, koje posreduje Pakistan, zasad su zaustavljeni. Nakon američko-izraelskog bombardiranja Irana i naknadnog primirja, obje strane tvrde da su izašle kao pobjednici, zbog čega nisu spremne na ustupke.
Predsjednik Trump otkazao je slanje izaslanstva u Islamabad na novu rundu pregovora, ocijenivši da bi Iran samo gubio vrijeme pregovarača. S druge strane, iranski dužnosnici poručuju da neće sudjelovati u izravnim pregovorima dok SAD ne ukine pomorsku blokadu njihovih luka.
Unatoč tome, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči nastavlja diplomatske aktivnosti, uključujući sastanke u Omanu, Pakistanu i planirani posjet Rusiji.
Iransko gospodarstvo već osjeća posljedice sukoba – bilježe se otkazi, pad proizvodnje petrokemijskih proizvoda i nestašice lijekova. Prema procjenama lista Donya-e-Eghtesad, inflacija bi mogla dosegnuti 49 posto čak i u optimističnom scenariju, dok bi u slučaju nastavka zastoja mogla narasti na oko 70 posto.
Neki ekonomisti procjenjuju da bi Iran mogao izdržati sadašnju krizu tri do šest mjeseci, dok bi poremećaji u opskrbi naftom i drugim resursima mogli već u kratkom roku pogoditi globalno gospodarstvo.
‘Model bez dogovora i bez rata ostavlja Iran ranjivim’, upozorio je ekonomist Esfandyar Batmanghelidj.
