Sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj je uveden još 2009. godine, ali nije dao potrebne učinke. Zakon je, rekao je ministar Orsat Miljenić, trebao biti ključni element u postizanju jednakosti svih građana pred zakonom jer je trebao omogućiti i najsiromašnijima pravo na odvjetnika.

Miljenić je rekao da je dosadašnji sustav bio izuzetno birokratiziran. Građani su toliko teško dolazili do pomoći da su 2009. godine imali 8,5 milijuna kuna na raspolaganju, a sada za tu namjenu imaju 1,5 milijun kuna.

'Ja sam jednom pokušao ispuniti taj zahtjev i nije mi bilo lako, nisam bio siguran jesam li to dobro ispunio', rekao je Miljenić i objasnio da prema novom Zakonu imaju primarnu i sekundarnu pravnu pomoć.

Primarna pravna pomoć bit će omogućena u svakoj pravnoj stvari uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki. Nju će pružati uredi, ovlaštene udruge i klinike, uz financiranje države. Nestaje dugotrajna i komplicirana procedura koja je dosad zahtijevala bezbroj potvrda, tvrdi Miljenić.

Sekundarnu pravnu pomoć daju isključivo odvjetnici, s time da više građani neće morati prikupljati dokumentaciju nego će otići u Ured državne uprave gdje će službenici sami morati obaviti prikupljanje podataka o imovinskom stanju građanina. 'Posao službenika je da građaninu da uslugu i uputnicu za besplatnu pravnu pomoć', rekao je Miljenić.

Imovinski cenzus za građane koji imaju pravo na besplatnog odvjetnika podignuta je s 2.700 kuna mjesečnih primanja na 3.300 kuna po članu obitelji

Pravo na takvu pomoć imat će i svako dijete koje nema hrvatsko državljanstvo, a u Hrvatskoj je zatečeno bez pratnje odrasle osobe.