GERB je pobijedio na izborima 2. listopada, četvrtima u samo 18 mjeseci, no dosad nije uspio osigurati sigurnu većinu koja bi podržala tehnokratsku vladu predvođenu Gabrovskim.

Neuspjeh u formiranju vlade mogao bi poremetiti bugarski plan pridruživanja eurozoni 2024. godine, kao i donošenja opsežnog proračuna za 2023. godinu u vrijeme visoke inflacije i prijetnje usporavanja gospodarstva.

Politički analitičari smatraju kako šanse za formiranje vlade predvođene GERB-om, čak i tehnokratske prirode, ostaju malene.

Novu vladu vide samo pod vodstvom druge stranke, s ograničenim rokom, ili će na proljeće uslijediti novi izbori.

"Moj glavni cilj bit će deeskalacija napetosti, no najviše da nastavimo zajedno i izvučemo Bugarsku iz krize u kojoj se nalazi", rekao je Gabrovski predsjedniku Rumenu Radevu pri predaji svog prijedloga kabineta u ponedjeljak.

"Uvjeren sam da su predloženi ministri sposobni to učiniti", rekao je.

GERB, stranka dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova, predložio je Gabrovskog, 51-godišnjeg neurokirurga bez političkog iskustva, u pokušaju stjecanja podrške drugih stranaka. Četiri od sedam njih u parlamentu reklo je da ga neće podržati.

Antikorupcijski PP i Demokratska Bugarska, te socijalisti koji optužuju GERB da se tijekom desetljeća svojih vlasti nije dovoljno borio protiv korupcije, neće podržati tehnokratsku vladu.

Radev je rekao kako će glasovanje o vladi od parlamenta zatražiti ovaj tjedan.

Za ministra vanjskih poslova Gabrovski je predložio Dragomira Zakova, bivšeg ministra obrane i veleposlanika pri NATO-u koji je zagovarao potporu Bugarske Ukrajini nakon ruske invazije.

Marinela Petrova, bivša zamjenica ministra financija, bila bi zadužena za državne financije.

Ako GERB ne uspije, može doći do još dva pokušaja formiranja vlade. Ako ni oni ne uspiju, predsjednik mora raspisati izvanredne izbore u roku od dva mjeseca.