Zalužni smatra da je upravo nesposobnost političkih i vojnih struktura da dovoljno brzo prihvate te promjene jedan od najvećih problema s kojima se danas suočava Ukrajina, ali i zapadne države.

Njegova je glavna poruka da nova tehnologija sama po sebi neće donijeti pobjedu. Dronovi, roboti, umjetna inteligencija i novi sustavi naoružanja vrijede samo ako ih prati potpuno nova strategija njihova korištenja.

'Ovo više nije rat dronova'

Zalužni tvrdi da je čak i izraz "rat dronova" već zastario.

"To više nije rat dronova", piše, dodajući da su bespilotni sustavi u međuvremenu postali sastavni dio šireg arsenala te da se njihova cijena smanjuje, dok njihova dostupnost i učinkovitost rastu.

Prema njegovoj procjeni, 2026. treba promatrati kao godinu "rata tehnologija", ali istodobno i rata strategija i doktrina koje se neprestano prilagođavaju razvoju novih sustava.

Problem vidi u tome što se nova oružja pokušavaju ugurati u stare obrasce ratovanja.

Posebno kritizira pokušaje da se teritorij oslobađa i zadržava metodama naslijeđenima iz sovjetske vojne tradicije, samo uz dodatak modernog oružja. Po njegovu mišljenju, takav je pristup doveo i ukrajinsku mobilizaciju u slijepu ulicu.

Ukrajina, upozorava Zalužni, nema dovoljno ljudi da bi protiv mnogo veće Rusije vodila dugotrajni rat u kojem se ljudstvo tretira kao lako zamjenjiv resurs.

Rusija stvara sustavni pritisak

Najneugodniji dio Zalužnijeve analize za Kijev odnosi se na Rusiju.

Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske sugerira da Moskva više ne koristi samo pojedinačne nove tehnologije, nego ih sve uspješnije povezuje s proizvodnjom, istraživanjem i novom vojnom doktrinom. Upravo to, smatra, omogućuje Rusiji stvaranje kontinuiranog pritiska na Ukrajinu.

Pitanje tko je danas bliži pobjedi ostavlja formalno otvorenim, ali napominje da se odgovor može naslutiti iz razmjera i učestalosti ruskih napada te trajanja zračnih uzbuna u Ukrajini.

Prema njegovu mišljenju, takav sustavni pritisak Rusiji omogućuje i da preko posrednika Kijevu postavlja sve tvrđe zahtjeve.

Istodobno upozorava da rat iscrpljivanja ne obuhvaća samo stanje na bojištu. Njegov sastavni dio mogu postati gospodarske i društvene krize, a ključno je pitanje koja će ih strana prije osjetiti.

Tehnološka revolucija počela 2023.

Zalužni veliki zaokret smješta u ljeto 2023., kada se zbog sve težih borbi tehnološki razvoj na bojištu naglo ubrzao.

Uspoređuje današnje promjene s velikim prijelomima u povijesti ratovanja, kada su mitraljezi, dalekometno topništvo, zrakoplovstvo i tenkovi učinili stare vojne koncepte zastarjelima.

Današnji ekvivalent tome su masovno dostupni udarni sustavi, roboti, umjetna inteligencija, digitalne komunikacije i tehnologije povezane sa svemirom.

Statična crta bojišta tako je, prema njegovim riječima, stvorila "tehnološke strahote" na način na koji su rovovski ratovi prošlog stoljeća proizvodili industrijsko ratovanje.

Kritika i Zapadu

Zalužnijev tekst nije kritičan samo prema ukrajinskom vodstvu.

Smatra da velik dio zapadnih država i njihovih vojski još uvijek razmišlja prema pravilima koja više ne vrijede. Upozorava da izazovi poput umjetne inteligencije, robotiziranih sustava, obrane logistike i luka, sigurnih komunikacija i svemirskih tehnologija više nisu samo pitanje vojnih stožera.

Riječ je, tvrdi, o izazovu za čitave vlade i saveze.

"Moderni rat zahtijeva nove doktrine", jedna je od ključnih poruka njegova teksta.

Nema čudotvornog oružja

Zalužni zato odbacuje ideju da bi Ukrajinu moglo spasiti neko pojedinačno "čudotvorno" oružje.

Umjesto toga zagovara dugoročnu strategiju koja bi povezala proizvodnju, tehnološki razvoj, novu organizaciju vojske i nova pravila korištenja oružja.

Ukrajina bi, smatra, zajedno sa saveznicima trebala graditi tehnološke i resursne saveze koji neće proizvoditi samo jednu novu vrstu drona ili rakete, nego čitav arsenal prilagođen novom načinu ratovanja.

Ukrajina i Rusija u toj su transformaciji, zaključuje Zalužni, postale svojevrsni poligon u stvarnom vremenu na kojem se upravo sada oblikuje budućnost ratovanja.