INTERVJU: MILORAD PUPOVAC

Ne smijemo u EU bez riješenih pitanja Srba

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 04.12.2009 10:44
  • Objavljeno 04.12.2009 u 09:33
Milorad Pupovac

Milorad Pupovac

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Tjednik Novosti, dosad distribuiran među pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, od 4. prosinca kreće na hrvatsko tržište. Tim povodom razgovarali smo sa saborskim zastupnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem

'Novosti će obrađivati manjinske i općenacionalne teme, spoj dvaju tipova manjinskog mišljenja i dva tipa manjinske politike u Hrvatskoj – jedno iz etničke perspektive, a drugo iz racionalne kritičke perspektive', rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, izdavača tjednika Novosti reklamiranog kao jedinog nezavisnog političkog tjednika u Hrvatskoj.

Za Novosti, koje je Viktor Ivančić nazvao vrstom azila za novinare, pišu brojni autori ugaslog Ferala, a uz Ivančića tu su još Marinko Čulić, Boris Rašeta i Bojan Munjin, književnici iz Hrvatske i Srbije i mnogi drugi. Tjednik će se od ostalih razlikovati i po tome što će tolerirati različite jezične izraze i idiome, a budući da je Pupovac, po struci lingvist, naglasio je da neće imati jako limitiranu jezičnu politiku.

Komentirajući jezičnu politiku u Hrvatskoj, a u svjetlu izjave glavnog urednika Novosti Rade Dragojevića koji je najavio tekstove na hrvatskom, srpskom i hrvatsko-srpskom jeziku, Pupovac je kazao da je u Hrvatskoj još uvijek zadržana neka vrsta simboličke diktature u jeziku, da je jezična politika još uvijek suviše direktivna na simboličkom planu, a praktički potpuno nefunkcionalna na operativnom komunikacijskom planu što je golem problem za ljude. Osvrnuo se i na pitanje ćirilice, kojom je pisan dio tekstova u tjedniku i činjenicu da to pismo u Hrvatskoj nisu učile generacije od početka devedesetih.

'Ovoga trenutka najvažnije je da se razbije predrasuda koja postoji prema ćiriličnom pismu, simbolički plan kojem je u Hrvatskoj prirodno da postoji samo latinica i da se ćirilica gleda i povezuje isključivo s ratnim događanjima. Koliko ljudi umije i koliko će ih umjeti čitati i komunicirati posredstvom ćiriličnog pisma, to dolazi kao drugo pitanje', rekao je.

Govoreći o studentskim prosvjedima, naglasio je da ih podržava, jer oni s pravom traže da država osigura besplatni studij kao što plaća privatnicima da mogu biti privatnici, valjda može platiti i studentima da mogu biti profesionalci koji će razvijati novo društvo.

Osvrnuo se i na pitanje srpske manjine u Hrvatskoj. Naveo je da predstoje još dvije do tri godine rješavanja njihovih problema te da ne bi bilo dobro da Hrvatska uđe u Europsku uniju prije no što riješi te probleme.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi