Otkriće masovne grobnice kod Osijeka u arheološkim iskapanjima 2011. godine, privuklo je pažnju cijelog svijeta. Sada je objavljeno obuhvatno znanstveno istraživanje o sedam tada pronađenih kostura, izvijestio je BBC.

Prema analizi ostataka, tijela najvjerojatnije pripadaju rimskim vojnicima koji su živjeli prije 1700 godina. Ovu međunarodnu multidisciplinarnu studiju, objavljenu sredinom listopada, potpisuju istraživači: Mario Novak, Orhan Efe Yavuz, Mario Carić, Slavica Filipović i Cosimo Posth.

Inače, Carić radi na zagrebačkom Institutu za antropologiju, a Filipović u Arheološkom muzeju Osijek. Kosturi su bili 'potpuno očuvani' te su znanstvenici iz različitih arheoloških instituta utvrdili da je riječ o muškarcima koji su po sebi imali razne ozljede.

Svi muškarci i svi vojnici? Od 36 do 50 godina starosti

U radu se ističe i da su Rimljani, na području današnjeg Osijeka, osnovali svoj grad imena Mursa. Grad datira iz prvog stoljeća prije Krista te je bio važan centar obrta i trgovine. U moderno vrijeme, Mursa već godinama uživa veliku važnost među arheolozima kao lokalitet gdje je otkriveno nekoliko drevnih civilizacija.

Istraživanje je utvrdilo da su muškarci bili starosti od 36 do 50 godina, natprosječno visoki i robusnog izgleda. Uglavnom su se hranili biljkama, ali i s malo mesa te morske hrane. Među ozljedama sedmorice muškaraca, istraživači su utvrdili udarce tupim predmetom, ali i probijene rane na trupu koji se pripisuju strijelama ili kopljima. Na kosturima su pronađene i druge zacijeljene rane. Svih sedmero muškaraca, zanimljivo, zadnje su dane života proveli bolujući od neidentificirane plućne bolesti.

Studija podsjeća da je doba Rimskog carstva bilo izričito nasilno i da je sama Mursa bila poprište nekoliko sukoba. Stoga istraživači vjeruju da je iskopana sedmorka stradala u tzv. 'Krizi trećeg stoljeća', najvjerojatnije tijekom Bitke za Mursu 260. godine kada je grad bio poprište više bitaka među više aktera koji su htjeli preuzeti vlast.

Masovna pokapanja nisu bili tradicija u Rimu: Rade se samo u slučaju katastrofe

Zanimljivo je i da je DNK analiza utvrdila da su pronađena tijela imala 'mješovite pretke'. Pritom se njihovo podrijetlo ne veže uz područje Slavonije gdje su naposljetku pronađeni. Sama grobnica u kojoj su tijelo pronađena nekoć bila bunar, što je konzistentno s nekoliko bunara koji su pronađeni u okolici.

Također, Rimljanima masovna pokapanja nisu bila običaj, već su se koristila samo u 'ekstremnim slučajevima' s masovnim žrtvama. S obzirom na kuteve pod kojima su kosturi ležali, istraživači pretpostavljaju da su tijela najvjerojatnije bačena i potom prekrivena tlom.