ARIANE 5

Najveća europska raketa u orbitu može dostaviti desetak tona tereta, a bez nje Europa prije 40 godina ne bi mogla uskočiti u svemirsku utrku

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 01.01.2020 11:39
  • Objavljeno 01.01.2020 u 11:39
Lansiranje rakete Ariane 5

Lansiranje rakete Ariane 5

Izvor: Profimedia / Autor: jody amiet / AFP / Profimedia

Europska svemirska agencija (ESA) ovog tjedna proslavlja jubilej koji je omogućio Starom kontinentu da u jeku međunarodne svemirske utrke postane neovisni igrač koji se nakon početnog zaostatka tijekom godina nametnuo kao lider na tržištu komercijalnih svemirskih letova, dok zadnjih godina preuzima važnu ulogu i u istraživanju svemirskih prostranstava. Sve to ne bi bilo moguće da ESA prije točno 40 godina nije lansirala svoju prvu svemirsku raketu Ariane 1, samo četiri godine nakon osnivanja agencije 1975. godine u Parizu

Osnivanje Europske svemirske agencije popraćeno je nizom organizacijskih problema i činjenicom da Europa, nasuprot svemirskim velesilama poput Sjedinjenih Država i tadašnjeg Sovjetskog Saveza, poprilično zaostaje u istraživanju svemira i kreiranju vlastite svemirske politike. Upravo je neovisan pristup svemiru ključni element ESA-e, koja je ponajviše prevođena Francuskom, jer je ona od samih početaka osvajanja svemirskih prostranstava ponajviše investirala u svemirski sektor.

Preuzevši od Francuske svemirske agencije (CNES) program Ariane, ESA je za razvoj svojih lansirnih vozila preuzela i francuski svemirski lansirni centar GSC u blizini grada Kouroua u Francuskoj Gvajani, a čiji je razvoj službeni Pariz započeo još 1964. godine, nakon što je Alžir postao neovisan.

Lansiranje Ariane 1

Nakon brojnih odgađanja i značajnog tehnološkog zaostajanja Ariane 1 lansirana je 24. prosinca 1979. godine iz Kouroua u 14.13 sati po lokalnom vremenu. Iako se radilo o probnom letu kojim nije bilo predviđeno nošenje satelita, dužnosnici ESA-e i stanovnici Francuske Gvajane su sa suzama radosnicama popratili uzdizanje rakete prema orbiti.

  • +4
  • +1

Ariane V

Izvor: Profimedia / Autor: Jody AMIET / AFP / Profimedia

Nakon lansiranja popraćenog odvajanjem različitih dijelova rakete u kontrolnoj sobi prolomio se pljesak koji je popratio proglašenje misije uspješnom i prije nego što je Ariane 1 dosegla orbitu. Bio je to spontan znak vjere u budućnost ESA-e koja je četiri godine ranije lansirala svoj prvi satelit Cos-B, a koji je nosio modul za mjerenja gama zračenja visokih energija iz svemira.

>>> Pobrojano čak 20.000 potencijalno opasnih asteroida koji bi mogli udariti u Zemlju

'Bio je to potpun uspjeh koji je potaknuo neizrecivu radost', prisjetio se ovih dana prvog lansiranja Ariane 1 tadašnji čelnik francuskog Nacionalnog centra za svemirska istraživanja Yves Sillard. Pritom je naglasio da bez Ariane 1 ne bi bilo rakete Ariane 5, koja i danas služi za lansiranje težih tereta u svemir, a koju bi uskoro trebala naslijediti raketa Ariane 6.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Scott Manley

Nakon uspješnog lansiranja Ariane 1 1984. godine uslijedilo je lansiranje Ariane 2 i Ariane 3, a četiri godine kasnije i Ariane 4. Već 1996. godine uslijedilo je lansiranje potpuno nove rakete Ariane 5, čiji je razvoj pokrenut 11 godina ranije, a koja je nakon završnih testiranja uvedena u redovnu službu Europske svemirske agencije 1999. godine.

>>> Ako mogu Amerikanci i Kinezi, zašto ne bi i Europljani: za tri godine ESA će početi iskopavati rude na Mjesecu

Ariane 5 je zapravo veliko lansirno vozilo bitno drukčijeg dizajna od prethodnih verzija raketa Ariane. Sastoji se od prvog kriogeničkog stupnja poduprtog s dva velika boostera na kruto gorivo i orbitalnog drugog stupnja na tekuće gorivo. Iako je prvotno bila namijenjena lansiranju europskog space shuttlea Hermes, koji je ESA-i trebao omogućiti neovisan pristup Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), Ariane 5 dobila je transportnu ulogu prijevoza tereta.

Brojna usavršavanja

Tijekom godina Ariane 5 doživjela je brojna usavršavanja kako bi u što kraćem roku dobila kapacitet lansiranja do 15 tona tereta u geostacionarnu orbitu (GTO) i smanjila troškove lansiranja za 30 posto. Usporedo s poboljšanjima na samoj raketi, započet je program lansirnih vozila proizvedenih u Europi. Među njima je i Vega, raketa koja kao prvi stupanj koristi adaptiranu i skraćenu verziju boostera kojim se služi Ariane 5, a ozbiljno se razmišlja i o konceptu svemirskog vozila s ljudskom posadom radi pristupa ISS-u. Valja napomenuti da je Vega najmanja raketa u današnjoj floti ESA-e koja može ponijeti do 1,5 tona tereta u 700 kilometara visoku orbitu, dok je Ariane 5 najveća raketa koja do geosinkrone orbite može dostaviti desetak tona tereta.

  • +1

Ariane V

Izvor: EPA / Autor: HO

Koliko je Ariane 5 važna za europska svemirska istraživanja, ponajviše govori to da je ona u rujnu prošle godine iz Francuske Gvajane poletjela u svemir stoti put, noseći sa sobom dva orbitalna telekomunikacijska satelita. Početkom ovog prosinca Ariane 5 je ponijela još dva komunikacijska satelita u orbitu kako bi povećala povezivost civilnih i vladinih mobilnih uređaja. Promatrajući ukupno, Ariane 5 je od svojeg prvog lansiranja do orbite prenijela čak 205 satelita, među kojima i europski GPS sustav Galileo. Stoga ne čudi to da Ariane 5 ima nadimak 'svemirski radni konj'.

>>> Pogledajte nevjerojatan ples zvijezda kroz pet milijuna godina

Iduće godine već prokušanog radnog konja trebala bi zamijeniti raketa Ariane 6, čija bi izrada u konačnici trebala biti 40 posto jeftinija od konkurencije. Prema ambicioznim planovima, prvi testni let nove rakete očekuje se u proljeće 2020., nakon čega se u Kourouu u razdoblju od 2021. do 2023. godine očekuje testiranje ukupno 14 probnih raketa tog tipa.

Ariane 6 bit će dostupna u dvije verzije, A62 s dva i A64 s četiri boostera. Manja verzija imat će nosivost od četiri do sedam tona, a veća od 11 do 16 tona. S visinom od 60 metara, Ariane 6 će pod punim opterećenjem težiti čak 900 tona, što je ekvivalent maksimalne mase uzlijetanja jednog i pol dvopalubnog putničkog zrakoplova Airbus A380, najvećeg putničkog aviona današnjice.

Podrška najmoćnijih Europljana

ESA u razvoju Ariane 6 surađuje s industrijskom mrežom više od 600 tvrtki u 13 europskih zemalja, uključujući 350 malih i srednjih poduzeća, a prevodi ih glavni proizvođač ArianeGroup. Ariane 6 imat će fleksibilnost za pokretanje teških i lakih korisnih opterećenja u širokom rasponu orbita, a koristit će se za promatranje Zemlje, telekomunikacije, meteorologiju, znanost i navigaciju.

Izvor: Društvene mreže / Autor: European Space Agency

Tvrtka ArianeGroup dosad je uložila 400 milijuna eura vlastitih sredstava u 3,4 milijarde eura vrijedan razvoj Ariane 6, a koji se smatra ključnim projektom za osiguranje neovisnog europskog pristupa svemirskom tržištu do 2040. godine.

Proizvođači ističu da je najnovija Ariane svestranija od svoje prethodnice Ariane 5 te da je sposobna izvršiti misije od postavljanja čak 90 malih satelita u niskozemnu orbitu do klasičnih špijunskih satelita na udaljenijim mjestima u geostacionarnoj orbiti. Uz to, zamjetne su značajne uštede pri izradi, no svemirski stručnjaci upozoravaju kako će svako lansiranje nove rakete stajati oko 70 milijuna eura, što je bitno skuplje od cijene lansiranja rakete Falcon X, koju potpisuje tvrtka SpaceX, a iza koje stoji južnoafrički investitor Elon Musk.

ESA i ArianeGroup nisu zabrinuti konkurencijom na komercijalnom tržištu. Iako postoje kritike na račun troškova, središnja europska svemirska agencija oslanja se na podršku europskih čelnika, ponajviše francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel, a koji su višekratno naglasili želje da Stari kontinent zadrži vlastiti neovisan pristup svemiru.

Dvoje najmoćnijih čelnika Starog kontinenta istaknulo je da će Ariane 6 dugo letjeti i da će Europa nastaviti s vlastitim izvornim projektima, bez obzira na konkurentska rješenja koja su ionako važan i potreban dio kulturnog i tehnološkog rivalstva u nastavku osvajanja svemira.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!