Nalaz bi mogao rasvijetliti neke tajne u razvoju rimske vojske, a stručnjaci pretpostavljaju da su utvrde bile temelj za nastanak naselja Tergeste, preteče suvremenog Trsta.

Prije ovih tršćanskih, najstarije rimske vojne utvrde ikada otkrivene bile su Numantia i Pedrosillo u Španjolskoj iz 154. i 155. pr. n. e. No procjenjuje se da su sjevernojadranske starije nekoliko desetljeća, da potječu iz 178. pr. n. e.

'Ovo su vjerojatno primjeri najstarijih rimskih utvrda u cijelom rimskom svijetu', rekao je voditelj studije Federico Bernardini, arheolog iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku Abdus Salam u Trstu i Centra Fermi u Rimu.

Nalazište je otkriveno posebnom vrstom laserskog radara koji se naziva lidar (skraćeno od light detection and ranging). Ovaj uređaj slično radaru prodire kroz tlo i otkriva strukture koje se nalaze pod njim.

'Lidar poput novog teleskopa omogućuje gledanje novih svjetova nevidljivih golim očima', rekao je suautor istraživanja fizičar Claudio Tuniz.

'Lidarom smo u nekoliko mjeseci otkrili više pretpovijesnih arheoloških građevina nego što smo prije mogli tijekom cijelog stoljeća konvencionalnim arheološkim metodama', dodao je.

Nakon što su prve snimke pokazale da u San Roccu postoje nekakve podzemne konstrukcije, Bernardini je odjurio iz instituta kako bi se fizički uvjerio da je riječ o rimskim građevinama. Vrlo brzo na nalazištu je pronašao dokaze – čavle karakteristične za rimsku obuću i amfore u kojima su Rimljani čuvali ulje, vino i druge prehrambene proizvode.

Logor je bio relativno velik, površine oko 130.000 četvornih metara, opasan zidinama širokim 25 metara. Bio je smješten na vrhu brda na strateškom položaju oko dva kilometra od zaljeva Muggia, a čuvale su ga dvije manje kule. Jedna je gledala na rijeku Rosandra, a druga na na zaljev Muggia i plovne putove prema Istri.

Stručnjaci vjeruju da je logor izgrađen tijekom rimskih ratova protiv Histra.

'Utvrde su služile kao zaštita novom gradu Akvileji od napada stanovnika Istre', rekao je Tuniz.

'Ova je luka bila važan centar trgovine vinom, maslinovim uljem i robovima. Akvileja je kasnije postala jedan od glavnih gradova rimskog carstva', dodao je.

Pobijedili, napili se pa izgubili

Rimski povjesničar Livije Histre je opisao kao zloglasne gusare.

'Prema Liviju u prvoj fazi sukoba Histri su pobijedili dvije legije rimskih vojnika i osvojili logor', rekao je Bernardini.

'Livije piše da su Histri u njemu pronašli obilje vina pa su se napili što je Rimljanima omogućilo da ponovno osvoje utvrdu', objasnio je.

Pronađeni komadići grnčarije potvrdili su da je utvrda izgrađena u trećem ili drugom stoljeću pr. n. e. Njezine dimenzije i lokacija odgovaraju vojnom logoru za koji je Livije napisao da je izgrađen 178. pr. n. e.

'Bilo je to ključno razdoblje na granicama Rimske Republike', rekao je Tuniz.

Rimljani su krenuli u ratni pohod protiv Histra još 221. U ratu 178. na 177. pr. n. e. razorili su im glavno središte Nezakcij, današnje Vizače.

Kako bi ižednjeli stanovnike i slomili obranu grada, skrenuli su tok rječice koja je tekla podno gradskih zidina. Zanimljivo je da su ratoborni Histri radije željeli biti ubijeni nego poraženi. Navodno su čak ubijali vlastite žene i djecu i bacali ih mrtve na neprijatelja, a sami se borili do posljednjeg daha. Njihov vladar Epulon se sam probio mačem.

Histri su neposredno prije ratova s Rimljanima izgradili svoju državnu političku organizaciju i već mnogo ranije postigli velik kulturni i ekonomski razvitak. Videozapis o civilizaciji Histra pogledajte gore.

Rezultati istraživanja predstavljeni su u novom broju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences.