Iako je Europska komisija u okviru Europskog semestra ocijenila pozitivnim Vladinu strategiju za fiskalnu konsolidaciju, analitičari Raiffeisne banke sumnjaju u reformski kapacitet Vlade odnosno spremnost i odlučnost za provedbu reformi neophodnih da se javne financije svedu u dane okvire procedure pri prekomjernom deficitu.

Podsjećaju da je Komisija navela osam konkretnih preporuka usmjerenih na tržište rada, sustave (ranog) umirovljenja, planiranje i provedbu proračuna, poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnih barijera i parafiskalnih nameta, bolje upravljanje državnom imovinom, jačanje pravosuđa te provjera i nadzor portfelju financijskog sektora (osobito srednjih i malih banaka).

Prema dostupnim podacima Ministarstva financija o ostvarenju proračuna konsolidirane središnje države u prvih pet mjeseci 2014. ukupni prihodi konsolidiranog središnjeg proračuna povećali za blagih 1,4% ili 600 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani. U strukturi prihoda vidljivo je da je jedino pad (od 814 milijuna kuna) zabilježen kod poreznih prihoda. S druge strane socijalni doprinosi, pomoći i ostali prihodi bilježe rast. Kod socijalnih doprinosa pozitivnu stopu rasta treba pripisati i učinku ponovnog povećanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, dok se na stavci pomoći bilježi korištenje sredstava iz EU fondova. Pad poreznih prihoda uzrokovan je isključivo snažnim padom prihoda od PDV-a i to u iznosu od preko 1,2 milijarde kuna, dok su uslijed promjena poreznog tretmana prihodi od trošarina zabilježili rast od 687 milijuna kuna ili 17,6 posto.

Rashodi poslovanja nastavljaju s negativnom tendencijom rasta pa su u prvih pet mjeseci na godišnjoj razini porasli razmjerno visokih 1,6 mlrd. kuna ili tri posto. Promatramo li po pojedinačnim stavkama potrošnje, rast dominantno proizlazi iz pomoći (članarina u proračun EU-a), socijalnih naknada i troška na stavci kamata, koje očito predstavljaju sve veći uteg javnim financijama.

S prihodima od 43,1 mlrd. kuna (+ 1,1% na godišnjoj razini) te rashodima od 53 mlrd. kuna (+ 3,3%), ostvareni manjak središnje države od 9,9 mlrd. kuna dosegnuo je samo u prvih pet mjeseci 73% plana za 2014., navode analitičari RBA.

'Još uvijek neslužbene najave o ponovnim izmjenama u sustavu poreza na dohodak te smanjenje gospodarske aktivnosti i šestu godinu zaredom podržavaju očekivanja o još jednom rebalansu nakon ljeta. Stoga ostajemo pri svojim procjenama manjka opće države u 2014. Uz nešto niže ostvarenje prihoda, on neće doseći razine predviđene planom i preporukama EDP-a. Projiciramo ga na razini 4,8 posto BDP-a, gotovo 16 milijardi kuna', zaključuju analitičari RBA.