Ministrica Hrstić naglasila je da kroz cijelu godinu kroz formalne i neformalne sastanke razgovaraju s predstavnicima veledrogerija. Sutra će ponovno sjesti za stol i vidjeti dinamiku rješavanja dugova, što je učinjeno, kaže, i ljetos kada je uplaćeno 75 milijuna eura.

Na pitanje novinara da neke bolnice nisu uplatile ni centa, a veledrogerije traže uplatu od 500 milijuna eura i je li to realno izvedivo, Hrstić je odgovorila da ne vjeruje da je istina da neke bolnice nisu ništa uplatile.

'Moj zadatak je da dovedemo u funkciju financiranje zdravstvenog sustava da ono bude stabilno. Sjetit ćete se da smo govorili o onim financijskim kartonima bolnica i tu je možda dijelom odgovor na vaše pitanje kada kažete da neke nisu uplatile ni centa, a neke više i stabilno funkcioniraju. To su situacije koje mi u zdravstvenom sustavu trebamo sustavno riješiti. Ne bih voljela, nijedan ministar dosad to nije volio, da pričamo o trošku u zdravstvu kao problemu', istaknula je Hrstić.

Na novinarsko pitanje je li moguće da određena ustanova plati više ili manje što se tiče samih dugova prema veledrogerijama, ministrica je odgovorila potvrdno i pojasnila da su zato uvedeni financijski kartoni pri čemu se kroz stalne kontrole financijskog poslovanja zdravstvenih ustanova pokušava pronaći problem u pravom trenutku i spriječiti ga, a ne da se on povećava. To je, ističe, uvedeno u kolovozu ove godine, a sada smo u rujnu.

Na pitanje koja bolnica ima najveći dug, Hrstić kaže da u ovom trenutku ne zna taj podatak.

'Nije važan apsolutan broj nego udio duga u odnosu na troškove koje ima. Naravno da će u apsolutnom broju KBC-ovi kao najveće zdravstvene ustanove biti takve, ali apsolutni broj u ovom trenutku ne znači ništa jer je puno točniji podatak koji je udio duga u odnosu na ukupni dug. I ne može se uspoređivati primjerice KBC Zagreb i Opća bolnica Pula', zaključila je ministrica.

Ugrožena dostupnost lijekova?

Na nikad veće dugovanje nedavno je podsjetio HUP upozorivši na ozbiljnost trenda rasta duga jer je dostupnost lijekova već ozbiljno ugrožena.

Kako su tada naveli dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode na dan 31. srpnja dosegnuo je više od 730 milijuna eura, od čega je više od 550 milijuna eura dospjelih i neplaćenih obveza.

Samo u srpnju dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, porastao za više od 68 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga u prvoj polovici godine.

'Trend takvog rasta duga je zabrinjavajući i neodrživ', priopćio je HUP krajem kolovoza.