sjednica Nacionalnog inovacijskog vijeća

Ministrica Divjak: Znanost začahurena, a sveučilišta minimalno ostvaruju potrebe društva

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 30.08.2019 14:19
  • Objavljeno 30.08.2019 u 14:19
Blaženka Divjak,Tome Antičić i Velimir Žunac

Blaženka Divjak,Tome Antičić i Velimir Žunac

Izvor: Pixsell / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

Hrvatska znanost i visoko obrazovanje moraju postati temelj uspješnog gospodarstva, što kod nas nije slučaj jer je znanost začahurena, a sveučilišta potrebe društva ostvaruju u minimalnom obliku, kazala je Blaženka Divjak u petak uoči sjednice Nacionalnoga inovacijskog vijeća

Moramo razbiti model uravnilovke i dati izvrsnima da idu naprijed, a to znači da moramo zakonski urediti da svi imaju jednaka prava i da se tu prepoznaje izvrsnost, rekla je ministrica obrazlažući prijedlog novoga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji će će biti predstavljen na sjednici kojoj supredsjeda s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom.

Napomenula je da će biti riječi i o strategiji razvoja Hrvatske, za koju se mora prepoznati zajednička hrvatska vizija razvoja.

Ne bude li vezanost uz četvrtu industrijsku revoluciju u centru strategije, bojim se da naše gospodarstvo nema šanse s konkurencijom koja usvaja nove spoznaje i temelji se na izvrsnosti i inovativnosti onoga što društvo vuče naprijed, kazala je.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je da postoji potpuni konsenzus između ministarstava gospodarstva i znanosti te da se traži puno jača veza između poduzetničkog sektora i znanosti, te uključivanja znanosti u razvoj gospodarstava.

Za dva tjedna imat ćemo kumulativno milijardu kuna za inovativna rješenja i pozivam sve, ne samo iz centralne nego i lokalne države, da se puno aktivnije uključe u javnu raspravu o tome, kao i o strategiji razvoja Hrvatske za idućih deset godina te o programiranju nove financijske perspektive 2021-2127., kazao je ministar Horvat.

Ministrica je dodala da su ključne točke prijedloga zakona o financiranju sveučilišta između Ministarstva i Sveučilišta u Zagrebu različite, iako se dosta rješenja preklapa, te je napomenula da je Ministarstvo ovlašteni predlagač zakona.

Mi inzistiramo na tome da se financiranje temelji na programskim ugovorima i da sveučilišta moraju prikazati rezultate. Pozivamo se i na osvrt Europske komisije u kojem se posebno naglašava da povećano državno financiranje znanosti i visokog obrazovanja neće riješiti probleme. Povećali smo financiranje, ali moramo riješiti fragmentiranost sveučilišta i situaciju kad se stvarno priječi najboljima ne samo da napreduju nego da imaju dobre uvjete za rad, kazala je.

Ako nama sa sveučilišta odlaze ljudi koji mogu Hrvatsku vući naprijed, moramo reagirati, dodala je.

Znanost posve sigurno gospodarstvu ne doprinosi tako da povećava kvotu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za tisuću studenata, ili da se odobrava ono što radi Sveučilište samostalno, otvara radna mjesta tamo gdje se nekom eto čini da treba, a ne po jasnim kriterijima i potrebama za određenim kvalifikacijama u društvu, kazala je.

  • +8
  • +5

Sjednica Nacionalnog inovacijskog vijeća

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

U tijeku je treći ciklus programskog financiranja i sklapanja programskih ugovora sa sveučilištima, u kojem su ih dva sveučilišta potpisala, a pet sveučilišta je završilo pregovore i čeka se da rektori potpišu ugovore, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i dodala da Sveučilište u Zagrebu nije ni pristupilo pregovaranju.

Takva situacija nije dobra, jer je jedini uvjet da imate više sredstava to da imate bolje rezultate, pa se pitamo koja je pozadina za takva držanja. To se ne može riješiti ako se ne pregovara niti tako da se Ministarstvo ne poziva na sjednice Rektorskog zbora, što se dogodilo tri puta, kazala je i napomenula da je Ministarstvo otvoreno za daljnje pregovore.

Osvrćući se na pitanje o pregovorima sa sindikatima, istaknula je da je jedino pravedno da se napravi korekcija koeficijenata plaćama zaposlenima u obrazovanju.

Gdje je pravda, ako se bez promišljanja koeficijenata diže samo osnovica, kazala je i napomenula da sindikalne akcije ne može komentirati jer je to pravo sindikata, ali da očekuje podršku od sindikata da školska godina započne u dobrom duhu s naglaskom na reformu i da taj ponedjeljak budu u središtu učenici.

Ako sada nije vrijeme za učitelje, kada će biti? Nije kada imamo suficit, nije kada je recesija. Kada je vrijeme za učitelje? To je pravo pitanje. Moramo prepoznati prioritete. Može sve biti prioritet i onda ništa nije prioritet, rekla je i ponovila da je ministar financija Zdravko Marić bio upoznat sa zahtjevima za povećanjem koeficijenta složenosti posla učitelja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!