Sljedeća godina bit će super izborna godina, kada se održavaju europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Predsjednik Zoran Milanović već se izjasnio protiv toga da se europski i parlamentarni izbori održe isti dan, što se već ranije spominjalo kao izgledna opcija
Prvi suradnik predsjednika Zorana Milanovića Orsat Miljenić bio je gost RTL-a Danas. Sukob između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika RH Zorana Milanovića nastavlja se i uoči super izborne godine. Miljenić je upitan zašto ne želi da se europski i parlamentarni izbori održe na isti dan.
'Vrlo kratko o izborima: mislim da je dobro da se Hrvatska konačno vrati na ono što smo uvijek imali, i u doba rata, osim s jednim izuzetkom, a to je da imamo izbore svakih četiri godine. To daje jednu stalnost, predvidivost, daje priliku da se izađe pred birače, odgovara za njih...
Što se tiče spajanja jednih i drugih izbora, postoji jedan problem, a to je da se ne prekriju jedni izbori drugima. Konkretno, europarlamenti da ne prekriju parlamentarne. Vi znate da je na jednima jako mala izlaznost, na drugima velika. To je scenarij koji izbjegava većina europskih zemalja. Ako ga izbjegavaju treba razmisliti zašto. Zato što se hoće to izbjeći, hoće se izaći sa čišćim računima, vodite zemlju, odgovarate, izađete za njih, borite se za mandate. Europska pitanja su drugo, ne treba ih spajati jedno s drugim'.
vezane vijesti
Račun za održavanje će biti visok, stoga je Miljenić upitan što misli o rasipanju novca? 'On je u svakom slučaju visok, ali ajmo reći zašto biramo. Biramo zato da dobijemo ono što je najbolje. Tu cijena malo gore ili dolje ne igra ulogu', kaže.
Miljenić je u RTL-u Danas upitan gdje je zapelo s veleposlanicima i je li osobno pregovarao oko toga sa šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom?
'Gdje je zapelo? Zapelo je u tome što Vlada, premijer, HDZ, teško je reći tko od njih - svi zajedno, moraju shvatiti i prihvatiti da ne postoji pravilo prema kojem će oni servirati listu i onda će predsjednik ne gledajući, potpisati sve što su oni rekli i tražili. To je zapravo ono što su oni zahtijevali. I to je nešto na što ne možemo pristati. Tu su bile spekulacije da predsjednik hoće politički kadrovirati. Ljude koji su oni spominjali, pa tu ima svega.
Od suradnika pokojnog Bandića, članova koalicijskih stranaka, njihovih partnera. Neću govoriti o imenima. To oni govore o imenima i to nije korektno. Prvi put u hrvatskoj povijesti je ova vlada spekulira o tim imenima. To se ne radi niti zbog nas, niti zbog tih ljudi, a ni zemalja gdje oni eventualno idu. To nećete nigdje vidjeti osim kod njih. Zašto to rade? Zato što pokušavaju manipulirati'.
Oko spornog imenovanja u Inspektoratu obrane kaže:
'Ministarstvo obrane da priopćenje da se predsjednik s tim složio, da je on sudjelovao u tome. Netočno. Po zakonu tu osobu imenuje ministar, ako je ministar imenovan, nek bude frajer, hrabar pa kaže: 'Ja sam imenovao, stojim iza imenovanja'. A ne da se pokušava prikriti lažno s predsjednikom - Milanović nikad ne bi pristao na to'.
Upitan je postoje li na listi za veleposlanike, od Milanovića, ljudi koji nisu karijerni diplomati i sličbo. 'Lista ne postoji. Postoje razgovori. Razgovaralo se o određenim ljudima, ako je s naše strane bilo jedno ili dvoje, s druge strane bilo je 12 ljudi koji su potpuni politički izbor. Ljudi koji nisu u ministarstvu, ljudi koji dolaze iz HZD-a…'
Na pitanje zašto ne bi oni onda poslali listu s imenima i prezimenima koji su neko ime u diplomaciji, Mijenić odgovara:
'Manipulacija, kao što znate predsjednik je više puta pozivao, i pisano i javno, hajdemo sjest i dogovorit se. Od tog razgovora, ministar i ja smo se čuli par puta, njegov šef izađe vani i kaže ne razgovara se. A mi smo već došli do toga da govorimo o načelima kako ćemo govoriti o ljudima. Govorili smo o tome da ne trebaju ići ljudi iznad određenih godina jer treba pomladiti diplomaciju. Apsurdno je da ljudi dolaze sa strane, a imate u kući. Apsurdno je da ljudi su po 15 godina na mandatu, a ne znaju više di je Hrvatska'.
Upitan je također i je li apsurdno da diplomatska služba u Hrvatskoj funkcionira na ovakav način.
'Apsolutno, mi to pokušavamo riješiti. Ako mi zovemo na razgovor, dajemo prijedlog, kažemo tko god vam je sporan, mi odustajemo. Predsjednik ne inzistira ni na jednom imenu. On ima par pozicija koje su njemu bliske i za koje on hoće utjecati na to, normalno je to jer je on predsjednik i vrhovni zapovjednik i to je legitimno, ali druga strana postupa nažalost u ovome kao i u svemu - 'tu vam je lista, ili ćete pristati na sve ili neće biti ničega', zaključio je.
