Sada već bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek podnijela je ostavku u ponedjeljak, nakon što je krajem prošlog mjeseca na unutarstranačkim izborima mjesto predsjednice stranke Pozitivna Slovenija (PS) morala prepustiti ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću. U toj stranci tada je došlo do podjele, a stranke vladajuće koalicije odbile su podržati Jankovića i na taj način izazvale prijevremene izbore.

Ovakav scenarij, koji se posljednjih mjeseci odigravao u Deželi, po svemu sudeći, zasad nećemo gledati u Hrvatskoj. Priče o rušenju premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića pomalo su utihnule nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva stranke, a oči su sada uprte na datum europskih izbora.

'Sve ovisi o rezultatima na izborima za Titov rođendan. Već sada se očekuje da će 20 od 28 država članica EU-a doživjeti to da vladajuće koalicije ili stranke izgube na europskim izborima, pa i SDP-ov gubitak na izborima nije sam po sebi problem. Problem je ako te izbore izgubi s dva mjesta razlike naspram HDZ-a ili ako ORaH ili Laburisti dobiju po dva mjesta u Europskom parlamentu. Tada bi to bio težak poraz za SDP i to bi bilo okidač za pravi obračun unutar te stranke', smatra politički analitičar Žarko Puhovski.

Za Puhovskog je naime poraz Kukuriku koalicije na izborima gotova stvar, a s njim se slaže i Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Smjena Slavka Linića, kaže Cipek, samo je bila točka na 'i' i zasigurno će se odraziti na uspjeh Kukriku liste na europskim izborima.

'Na europskim izborima birači uvijek ocjenjuju rad nacionalnih vlada, a pokazatelji pokazuju da je Vlada radila vrlo loše i da nema rezultata. Ovdje će motiv biti da se kazni loš rad Vlade', kaže Cipek za tportal.

Unatoč tome što vjeruje u SDP-ov poraz na europskim izborima, Cipek smatra da će se tenzije u toj stranci ipak rasplamsati tek nakon parlamentarnih izbora.

'Tonovi nakon jučerašnjeg sastanka pokazuju da se situacija u SDP-u ipak primirila. Ti sukobi koji su začeti sada će se odvijati u nekoj tišini, no do pravog plamena bi moglo doći nakon parlamentarnih izbora. Istina, europski izbori će za SDP biti poražavajući i tu će izgubiti, međutim taj se udarac još može amortizirati. Iako će se nezadovoljstvo pojačati nakon europskih izbora, pitanje je hoće li biti dovoljno snage da se smijeni predsjednik stranke', kaže Cipek.

Naime iako je sada već očito da je nezadovoljnih Milanovićevim vođenjem SDP-a i Vlade sve više, upitno je koliku oni imaju snagu. Riječki i zagrebački ogranak stranke, koji se najčešće spominju kao svojevrsni 'remetilački faktor', jesu najjače SDP-ove organizacije, no nikako ne mogu činiti većinu koja bi bila potrebna za rušenje Milanovića.

'Ljudi koji su protiv Milanovića nisu odlučni i pomalo su lijeni', kaže za tportal Puhovski.

Stoga je teško povjerovati da bi se, bez nekog jačeg aktiviranja i lobiranja unutar stranke, mogao ostvariti scenarij na kraju kojeg Milanović više ne bi bio predsjednik stranke. Naime, prema stranačkom Statutu, Glavni odbor SDP-a može raspisati izvanredne izbore za predsjednika SDP-a ukoliko dođe do bitnih razlika u ocjenama i stavovima između Glavnog odbora i predsjednika SDP-a, no i da se nezadovoljni u SDP-u odluče na taj način smijeniti Milanovića, za takvu odluku trebali bi prikupiti dvije trećine glasova Glavnog odbora, odnosno 69 ruku, što trenutno baš i nije lak posao.

Na rušenje aktualnog predsjednika SDP-a nezadovoljni se mogu odlučiti i sazivanjem izborne konvencije. Prema stranačkom Statutu, šef stranke dužan je sazvati Konvenciju ako to od njega zatraži Glavni odbor ili pet županijskih odbora SDP-a.

Čak i ako nezadovoljni uspiju proći ili jedan ili drugi korak, pitanje je kakav bi uspjeh njihova intencija imala kada bi se konačno prionulo izboru novog predsjednika ili predsjednice. Načelo izbora 'jedan član - jedan glas' gotovo da onemogućava ikakvu pomisao na odlazak Milanovića s čela stranke, no to ne znači da se strasti ne mogu dovoljno rasplamsati te da Milanović nekim svojim potezima do kraja mandata ne može, zapravo, 'sam sebe smijeniti'.