BURNO U SABORU

Milanović Stieru: Znate što je galimatijas?

Bionic
Reading

Nakon dva mjeseca saborski zastupnici vratili su se u klupe, a novi radni turnus započeli su tradicionalno aktualnim prijepodnevom u kojem su predstavnicima Vlade postavili 40 pitanja

Iako su zastupnici na početku sjednice uspjeli utvrditi dnevni red, tik prije nego što je trebalo započeti postavljanje pitanja predstavnicima Vlade, dio oporbe zatražio je stanku od 15 do 20 minuta.

HDZ-ov Davorin Mlakar kazao je kako je njegovoj stranci potrebna pauza za sjednicu Kluba zastupnika kako bi se mogli očitovati o Strategiji razvoja zdravstva do 2020. Naime, smatraju da naziv te točke dnevnog reda nema veze sa samim sadržajem strategije.

KOLIKO REGIJA HRVATSKA TREBA?

HDSSB je stanku zatražio zato što se u dnevnom redu nije našla odluka Vlade o podjeli na dvije statističke regije. 'U dnevnom redu na naše zaprepaštenje nema ni govora o jednoj po Hrvatsku važnoj temi – odluci Vlade o novoj podjeli na dvije statističke regije. Tražim stanku od 15 minuta kako bismo zauzeli stajalište i progovorili zašto se o tome mora raspravljati', kazao je HDSSB-ov Dinko Burić.

Prije nego što je oporba zatražila pauzu, predsjedavajući Josip Lekoprogovorio je i o zastupničkoj aktivnosti postavljanja pitanja Vladi.Kazao je kako su zastupnici do sada Vladi postavili 801 pisano pitanje,od čega je čak 706 došlo od Hrvatskih laburista. 'Za usporedbu, u cijelomprošlom mandatu postavljeno je oko 900 pitanja', kazao je Leko.

Nakon stanke, zastupnicima se u ime HDZ-a obratio Darko Milinović, koji je premijera Milanovića i Vladu pozvao da povuku prijedlog razvoja strategije zdravstva. 'Nacrt strategije dobili smo 15. srpnja i izvrsno je vrijeme za javnu raspravu kada su godišnji. Nigdje nismo čuli da se bilo kako i na bilo koji način raspravljalo o strategiji. Nismo za vrijeme ljeta htjeli imati presicu i upozoriti na kolaps zdravstvenog sustava koji je evidentan. Za vrijeme turističke sezone bolnice u turističkim destinacijama nisu imale lijekove. Nismo htjeli za sezone govoriti da u bolnicama nema lijekove jer bi to odvratilo turiste. Rekli smo da će doći do kolapsa sustava - ministar zdravstva izgubio je 2,5 milijardi kuna, vratili smo se pet godina unazad', kazao je Milinović.

No pravu buru izazvao je HDSSB-ov Dinko Burić koji je prosvjedovao što Sabor nema priliku raspravljati o novoj podjeli Hrvatske na dvije statističke regije.

'U Planu 21 i dalje stoji da će Vlada učiniti sve da dođe do podjele na pet regija. Što se dogodilo da se preko noći zavjerenički dogodi salto mortale? Ovakva podjela napravljena je zbog Zagreba i sjeverozapadnog dijela, a na štetu Slavonije i Baranje. Od Vlade nitko nije očekivao da ispravi siromaštvo Slavonije, ali nitko nije očekivao da se nastavi suluda politika daljnjeg osiromašivanja. S cinizmom se sada pokušava ovo prikazati dobrim za Hrvatsku. Predsjednik Vlade Milanović je slatkorječiv, ljubitelj beskorisnih izjava i nevjernik sklon biblijskim citatima. No zna se i da Sotona često citira Bibliju kad mu to odgovara. Ali kao odgovor već za neki dan rođeni su neki novi narodni stihovi, pa se u slavonskim selima na kirbajima sada ori nova pjesma. Školovao otac sina, potrošio čopor svinja, a zauzvrat, njemu škola vratila je kući bahatog vola', kazao je Burić i dobio upozorenje predsjedavajućeg Leke.

Premijer Milanović odgovor je odaslao u sklopu svog odgovora na pitanje HDZ-ovog Branka Bačića. Milanović je Buriću prigovorio zbog neznanja jer je na početku svog govora kazao da je Vlada podijelila Hrvatsku na dvije administrativne, a ne statističke regije. 'I to dolazi od jednog doktora', bocnuo je Milanović.


Što se pak tiče pitanja HDZ-ovog Branka Bačića, njega je zanimalo što će Vlada napraviti 'da se ne otvori stečaj' na hrvatskim otocima. 'Znate da je Sabor prije 13 godina donio Zakon o otocima gdje je omogućeno ulaganje u otoke. Posebno je uloženo u prometno povezivanje otoka i na taj način omogućeno da se gospodarstvo na otocima oporavi. Vaša vlada uputila je svim otočkim načelnicima prijedlog odluke u kojima se smanjuje povezanost, ukidaju se noćne linije. Time će se zaustaviti rast i razvoj otoka i smanjit će se broj stanovnika', upozorio je Bačić.

PLOMIN C - NAJVEĆA INVESTICIJA

Milanović je kazao da neće doći do ukidanja ničega što ljudima znači za život, no da će do nekih ušteda morati doći. Dodatno zaduživanje državnih poduzeća, poručio je Milanović, na kraju će se obiti o glavu i ljudima na otocima.

Među pitanjima našlo se i ono manjinca Nedžada Hodžića koji je od prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića zatražio da procijeni kakva će biti dinamika izgradnje termoelektrane Plomin C.

'To je najveća investicija u povijesti ove zemlje, njezina vrijednost dosegnut će oko milijardu eura. 70 tvrtki se javilo, a samo sedam ih zadovoljava sve kriterije. 28. rujna ćemo objaviti četiri tvrtke koje mogu dalje, to su najjače svjetske tvrtke, a do polovice trećeg mjeseca 2013. trajat će odabir jednog od tih ponuđača. Do 1. travnja će slijediti potpisivanje ugovora. Vjerujem da su tri godine donja granica, a pet donja. Recimo da će do 2016-2017. biti gotovo', odgovorio je Čačić.

DRŽATI SE ZAKONA K'O PIJAN PLOTA JE ŠTA T' JA ZNAM ITD.

Zastupnik Hrvatskih laburista Nikola Vuljanić pitao je premijera zašto njegova, kao i prethodna vlada, zaobilazi zakon pa prije odluka o privatizaciji ili monetizaciji državne imovine nije u Saboru predstavila strategiju raspolaganja državnim blagom. Prigovorio je i zbog toga što još nisu popisali svu državnu imovinu kako bi se znalo čime sve raspolažemo te upitao Milanovića namjerava li se početi pridržavati zakona?

Premijer Milanović odgovorio je ironično da držati se za zakone k'o pijan plota često završi sa šta ti ja znam i tako dalje. 'Zašto to prethodna vlada nije radila na propisan način je zaista pitanje, ali ono što nas zanima je - hoćemo li u krizi tim poduzećima dati razvojnu šansu? Hoćemo li im osigurati svježi novac da se mogu razvijati i otvarati radna mjesta? Ne bude li tog novca, neće biti ni njih. Monetizacija autocesta nije rasprodaja i ajmo ljudima reći istinu. Idemo vidjeti ima li onih koji se mogu zadužiti jeftinije od nas, održavati autoceste i dati nam odmah veliki novac da poboljšamo rejting i likvidnost, a usput da zadržimo autoceste.'

Zašto se Vlada odlučila na podjelu na dvije statističke regije, zanimalo je i HDZ-ovog Zvonka Milasa. 'Dobar dio Hrvatske misli da je podjela ishitrena, netransparentna, a i šlampava, što je čudno za Vladu koja se hvali da je transparentna. Ne znam zašto je to napravljeno bez konzultacija s onima kojih se to tiče. Zašto se nije vodilo brigu o osiguranju ujednačenog razvoja jer ovime su otvoreni preduvjeti za razvojnu neujednačenost', pitao je Milas.

'S vama se može razgovarati, za razliku od onih koji ne razlikuju administrativnu od statističke podjele. Zabrinjava me što vi vjerujete u ono što govorite. O podjeli se raspravlja godinama. Tko stoji na putu Osijeku, Đakovu i Vinkovcima da i dalje budu uspješni u privlačenju sredstava. Nitko vam ne stoji na putu. Ukoliko Hrvatska bude rasla toliko da u sedam godina Slavonija prebaci 75 posto BDP-a bit ćemo jako zadovoljni, ali ja u to ne vjerujem. Drago mi je vi vjerujete', odgovorio je Milanović

SDSS-ovog Milorada Pupovca zanimalo je kako će Vlada naplatiti silne kazne za prekršaje u prometu. 'U protekle tri godine MUP, odnosno dio prometne policije podnio je 770 tisuća prekršajnih prijava za prekršaje u prometu. Od njih bi se trebalo naplatiti 630 milijuna kuna. Od 770 tisuća svega dva posto je procesuirano, samo 13.500, a od 630 milijuna kuna naplaćeno je samo 1,8 posto, odnosno 11,5 milijuna kuna. Premijer Milanović rekao da ne želi slučajnu državu, ali na ovom primjeru vidimo da imamo nikakvu državu', kazao je Pupovac.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je i da u Vladi nisu zadovoljni postotkom naplate, no da će se dio pokušati popraviti izmjenama Ovršnog i Prekršajnog zakona.

O ŽELJEZARI SISAK I PELJEŠKOM MOSTU...

HDZ-ov zastupnik Ivan Šantek okomio se na vladajuće zbog Željezare Sisak. Rekao je kako novi vlasnik tvornice radnike vodi u Meksiko i da neće svi ostati zaposleni: 'Radit će cijevi u Meksiku, ali ne u Sisku. Siščani se boje da je ovo kraj hrvatske crne metalurgije i sisačke Željezare. Što je Čačić učinio po tom pitanu i što će Vlada još učiniti?'

Milanović je odgovorio da Željezara više nije u nadležnosti države jer ju je kupio privatni investitor: 'Kad netko kupi postrojenje, onda će valjda i nešto raditi, a kako će raditi - mi to ne možemo uvjetovati. Ja sam u siječnju ove godine razgovarao s predsjednikom Europske komisije Barossom oko ukidanja nameta i to se dogodilo, ali nažalost prekasno. Ne znam zašto to ranije nije učinjeno, ali znam samo da predsjednik EK nije imao pojma o nametima. Željezara se neće zatvoriti, ali toliki veliki broj radnika ne može raditi. Ja ne mogu rješavati sve probleme koji su mi nametnuti godinama ranije.' 

SDP-ov Mladen Marelić pitao se što Vlada zapravo čini po pitanju povezivanja hrvatskog juga, odnosno izgradnje Pelješkog mosta? Milanović je odgovorio da rade i ne daju nerealna obećanja: 'Nismo dali ni obećanje za financiranje predstudije za gradnju. Ako se i kada odobre sredstva, onda ćemo potvrditi da se ide graditi. Mi ne statiramo dolje kao manekeni bez novca i ugovora. Početak radova bez sredstava je ustvari kazneno djelo. Ovaj ministar pomorstva i ova Vlada morali su to raskinuti. Eto, toliko o odgovornosti bivše vlasti. Pelješki most je strogi projekt, nema tu dodjele poslova po babi i stričevima i nema se što zamračiti. Ja sam kao čovjek razočaran kad vidimo manekene koji su tamo statirali. Taj most je veći od života, a novac kojim ćemo ga možda financirati neće biti europski, nego naš novac iz Europske unije. Mi nemamo novca za to...'

MILANOVIĆ OČITAO BUKVICU STIERU

HDZ-ov Davor Ivo Stier, postavljajući pitanje premijeru Milanoviću, držao se svog resora - vanjske politike. 'Koji je vaš saldo vanjske politike? Janša je nakon sastanka s vama dao javni šamar kad je rekao da se Sloveniji ne žuri s ratifikacijom. Kad je zamjenik Hillary Clinton došao u Hrvatsku, niste imali vremena za sastanak s njim. Ministar prometa BiH usudi se ucijeniti Vladu rekavši da neće biti izgradnje Pelješkog mosta bez ratifikacije sporazuma s BiH i vi na to pristajete. Imamo li novi smjer vanjske politike?' zapitao je Stier

Što je to galimatijas?

Za one koji ne znaju što je galimatijas, konzultirali smo relevantne internetske izvore, pa tako u vrlo sažetom tumačenju Hrvatskog obiteljskog leksikona stoji da se radi o riječi francuskog porijekla koja opisuje zbrkan, odnosno nesuvisao govor ili napis. Nešto slikovitiji u tumačenju ove riječi bili su na webu srpskog rječnika slenga, gdje kažu da se taj izraz koristi kod opisivanja nejasnog izlaganja u usmenoj ili pismenoj formi, bez plana, često u bircevima poslije nekoliko rundi pića. Praćeno je upadicama govornika tipa 'Kužiš, a ?'; prepoznaje se po tome što govornik počne nešto, pa zaboravi prvo što je počeo i gdje je stao, pa se onda kao sjeti pa nastavi tumačiti dalje zbrda-zdola dok se sasvim ne zaplete. Poanta se usput posve izgubi o čemu svjedoči i elegantna završnica u vidu pitanja: ' A što ja tebi ovo uopće pričam?'

Uslijedio je žestok odgovor premijera Milanovića, koji je sa Stierom jednom davno radio u Ministarstvu vanjskih poslova.

'Ono što mi je naročito drago je što iz ovog dijela Sabora nema dobacivanja, dobro je to. Neke navike umiru teško, ali drago mi je da su umrle. To je galimatijas od pitanja. Znate što je galimatijas? Poštovani kolega, da biste razumjeli Hrvatsku, morate imati iskustva življenja u Hrvatskoj (op. a. - Stier je većinu života proveo u inozemstvu). Vi je očito ne razumijete, a moj govor je razumljiv kao i vaše pitanje. Vi me pitate da komentiram slovenskog premijera, da odgovaram za ovo za ono, to me pitate, to su, po vama, pitanja za Sabor? Mogu za ovaj cirkus završiti uvrijeđeno kao diplomat koji je promovirao ljude kao što ste vi. Bio sam pomoćnik ministra i predlagao sam vas ministru da idete u misije kao što je NATO. Zna se tko ste i što ste. Ovo govorim da izvučem najbolje iz vas, ali toga nema kod vas. Čekam vas na pitanju granice s BiH. Ima nekoliko vas krunskih svjedoka koji znate što se radili zadnjih godinu dana', dobacio je Milanović Stieru.

'Mislim da ste šovinistički govorili jer kažete da svatko tko dolazi iz dijaspore ne voli Hrvatsku jer je ne razumije. Ne srljajte u ratifikaciju kao guske u maglu', odgovorio mu je Stier

Koji je motiv Vlade za to da se baš sada odlučila za ratifikaciju sporazuma Tuđman - Izetbegović, zanimalo je i SDP-ovu Tatjanu Šimac Bonačić. 'Riječ je o ugovoru o utvrđivanju granice. Prije dvije godine smo u Saboru ratificirali arbitražni sporazum sa Slovenijom dvotrećinskom većinom. Ako je za ugovor o arbitraži trebala dvotrećinska većina, onda za ovaj sporazum gdje imamo veću autonomiju u odlučivanju o granici može proći i obična većina. No ja ću tražiti dvotrećinsku. Ako je u redu da damo trećem tijelu da odredi granicu, onda je u redu i da ratificiramo sporazum s BiH na kojem smo radili 13 godina', kazao je Milanović

KAKO MILANOVIĆ BRANI RAZUM FRANJE TUĐMANA?

Zastupnik HDSSB-a Zoran Vinković pitao je Milanovića kada namjerava početi rješavati granična pitanja i sa Srbijom te rješava li aktualna pitanja s BiH pod pritiskom EU-a? Milanović mu je rekao kako Hrvatska želi pokazati da poštuje međunarodno pravo te da će granična pitanja sa Srbijom morati pričekati još neko vrijeme jer su izuzetno teška. Kada je u pitanju granično pitanje s BiH, oporbu je upozorio da ne optužuje 'suverenog starca' za ugovor Tuđman - Izetbegović

'Kriteriji su bili jasni, predsjednik Tuđman je znao što radi, zato nemojte raditi budalu i izbezumljenog starca od njega. Nakon njega je uslijedilo pet godina ozbiljnog rada na tom ugovoru. Na njemu je radilo  troje aktualnih političara, među kojima je i bivša premijerka Jadranka Kosor. Ona i još jedan pristojno šute, a jedan dijeli lekcije. Ajmo se ponašati kao država! Biti Hrvat ne znači biti slijepo sebičan, znači biti racionalan i, ako hoćete, biti proračunat', rekao je Milanović i dodao: 'Nemojmo se ponašati kao kolonijalna sila, već dominiramo Jadranom. Nema razloga da BiH zatvaramo prema moru, tu bi Bosna mogla jako galamiti i druga nam strana s pravom predbacuje. Da bi nas poštivali, moramo poštivati i potpisati postojeći ugovor. Možemo ga ili ratificirati ili se povući i reći da to ne vrijedi! Ne razmišljamo što će Sarajevo napraviti, iako i tamo, pa i u Banjoj Luci, ima razumnih ljudi. Poštujmo preuzete obaveze ili se potpuno povucimo!'

Na ratifikaciju sporazuma Tuđman - Izetbegović osvrnuo se i bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. 'Bio sam ministar i rado ću polemizirati, ako sam dostojan polemike. Jer vidim da vam je vlast udarila u glavu i ponašate se kao neki koji su bili na vašem mjestu i neslavno su prošli. Krenuli ste s pričom o ratifikaciji i inzistirali da ona bude odmah. Pritom vas ne zanima mišljenje struke. Pročitajte što kaže akademik Ibler, što kaže akademik Rudolf, što kaže stručnjak Vidas. Kažu da nije vrijeme za ratifikaciju i da sad ne bi trebalo ratificirati. Međunarodno-pravna struka je protiv, predstavnici Hrvata iz BiH su protiv, BiH nije ratificirao sporazum. Zašto inzistirate na ratifikaciji?' zapitao je Jandroković.

'Dajte se koncentrirajte. Sada ste mali, običan zastupnik i imate vremena pročitati sve. Ovo je poetika apsurda. Stručnjaci govore i ovo i ono. Akademik kojeg spominjete prije mjesec dana govorio je jedno, a sada govori drugo. Osim što sam političar, znam i međunarodno pravo. Imate stručnjake koji kažu da je i dobro to učiniti i ratificirati. Kada sada gledam i dalje vidim da je komisija za granice za vrijeme vaše vlade rekla i zaključila da treba ići u ratifikaciju. Tko su ti ljudi? Iza vas sjedi čovjek iz komisije', odgovorio je Milanović.

REGISTAR BRANITELJA BIT ĆE OBJAVLJEN DO KRAJA GODINE
; IZMJENE ZOR-A SLJEDEĆE GODINE

SDP-ovca Željka Mirkovića zanimalo je pak hoće li i kada biti objavljen registar branitelja. 'U cilju jačanja dostojanstva branitelja i promicanja pozitivnih vrijednosti Domovinskog rata, odlučili smo ispuniti predizborno obećanje i objaviti registar branitelja. Međuresorna skupina završila je svoj posao, Agencija za zaštitu tajnosti podataka dala je pozitivno mišljenje na objavu i ispunjene su sve zakonske pretpostavke. Tehnički možemo objaviti sutra, ali odredbu o objavi odlučili smo staviti u izmjenu Zakona o pravima braniteljima na kojoj sada radimo. Registar će biti objavljen do kraja godine ili početkom sljedeće godine', odgovorio je ministar branitelja Predrag Matić

S obzirom na napise u novinama, SDP-ovu Ivanu Posavec Krivec zanimalo je hoće li se mijenjati Zakon o radu i u kojem će smjeru izmjene ići. 'Krajem ove godine i početkom sljedeće otvorit ćemo raspravu i to će nam biti temelj da napravimo analizu sadašnjeg zakona i vidimo što će se mijenjati. Kad govorimo o ugovoru na radu, ugovor na određeno trebao biti iznimka, a postao je pravilo. Moramo postići nova rješenja i to ćemo dogovoriti sa socijalnim partnerima i stručnjacima. Ići ćemo u smjeru da se lakše zapošljava, što se tiče otpuštanja, sadašnji Zakon o radu ne priječi otpuštanje. Moramo omogućiti da ljudi rade za više poslodavaca, da rade od kuće. Nakon procjene učinka, idemo na pisanje novog zakona sa socijalnim partnerima i svjesni smo da ćemo imati i puno vremena i puno prijepora, ali se nadam da ćemo uspjeti postići maksimalni konsenzus', odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić

ČAČIĆ SLAVONCIMA: POČNITE RADITI I DONESITE ODLUKE. VLADA VAM JE OSIGURALA NOVAC

Slavonije je opet bila tema u pitanju HDSSB-ovog Igora Češeka kojeg je zanimalo što je sa sedam do osam milijardi kuna teških investicija koje su najavljene za tu regiju.

'Istina, Slavonija zaslužuje i treba investicije. Već sada na području slavonskih županija imate investicije Hrvatskih voda teške 700 milijuna kuna. Imate u škologradnji potencijalno 1,47 milijardi kuna koje vam stoje na raspolaganju kad god želite. Izvolite donijeti odluke i svih 1,47 ide u realizaciju. Niste ih donijeli. To je bezobrazluk i polusvijet. Donijeli ste papire i zasad nominirali škole u Vinkovcima i Osječko-baranjskoj županiji za oko 180 milijuna kuna. Izvolite se javiti s odlukama, država je novac osigurala. Izvolite početi raditi', odgovorio je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

SDP-ovku Vesnu Fabijančić-Križanić zanimalo je kada će se uvesti porez na imovinu i što će se oporezovati. 'Reforme su problem Hrvatske i bježimo od njih. Reforma poreza je važna ako želimo konkurentno gospodarstvo. Trenutno jedinice lokalne samouprave imaju svoj prihod, a najveći je na osnovu komunalne naknade, što nema nijedna zemlja u Europi i svijetu. Ministarstvo financija želi to transparentno urediti. Stoga, nestaje komunalna naknada i porez na vikendice i zato ide porez na nekretnine. On će služiti jedinicama lokalne samouprave da se financiraju. Građani neće plaćati puno više nego što daju za komunalnu naknadu ili porez na vikendice. Jedino će plaćati više ako se imovina ne koristi ili se koristi za spekulantske namjere', odgovorio je ministar financija Slavko Linić