predsjednik poručio

Milanović komentirao novi sukob s Plenkovićem oko veleposlanika, pa se okomio na 'malog Gogu' Jandrokovića: Mijenjajte Ustav! I dare you!

12.03.2021 u 11:56

Bionic
Reading

Predsjednik RH Zoran Milanović osvrnuo se na zastoj imenovanja veleposlanika i konzula te novoj fronti sukoba koji se ovim otvara između njega i premijera Andreja Plenkovića

Milanović je u petak kazao da ne želi primati punu odgovornost za prijedloge za veleposlanije i konzule od strane premijera.

'Premijer je rekao još u rujnu prošle godine da nas dvojica trebamo razgovarati o veleposlanicima i konzulima. Onda je premijer ponudio cijelu listu. Nisam ju htio pogledati. Zamolio sam da on sam odabere koji su mu proriteti. Ja nemam nikakve kandidate jer ne znam s kojim mjestima ću rapolagati. Ne želim uzimati punu odgovornost za prijedloge koji dozae od premijera. Mora se znati tko iz koga stoji. Postoje ljudi koje ja ne bih nikada poslao kao veleposlanike. No ja ću to potpisati, ne bi se inatio. Razgovor koji je trebao biti u rujnu, ništa od toga do sada. Iz nekih ljudi ću stati na kraju i vodit ću računa da to ne budu isluženi političari', istaknuo je Milanović na Svečanoj prisezi 29. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

O potezu predsjednika Sabora koji je vratio dopis predsjednika o prijedlogu kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda rekao je:

'Dozvolio si je da tumači ili tko mu je već složio tih par rečenica zakonitost prijedloga. Je li nešto zakonito ili ne može odlućiti samo Sabor, a ne on. To nije radio ni Šeks. Upstio se u utmačenje zakona. Ja sam svo prijedlog temeljio čvrstio na slovu Ustava, učinio je nešto na granici nedopustivog, to je presedan. To je poruka HDZ-a Saboru i partnerima i ako žele pristati da im Jandroković stavlja u ladicu, onda neka tako bude, to je put za tiraniju', rekao je Milanović.

Gordana Jandrokovića nazvao je Plenkovićevim batlerom i 'malim Gogom'.

Još je jednom rekao da je kandidatkinja za predssjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević dobra.

'Radi se o kvalitetnoj osobi. Pravo Sabora i sva moja ovlast koja se nekome ne sviđa, ukinite ju. Javni poziv nije transparentan, stotine hrvatskih pravnika su se valjda prepali i ne žele sudjelovati u travestiji, nositi perike, odjela, grudnjake, šminkati se. Moj kandidat je prof. Đurđević, odbijte je, I dare you', poručuje Milanović.

'Pokušava se zadržati status qvo. O gospođi Đurđević će se razgovarati mjesecima. Ovo rade ljudi koji žele opstukciju. Predsjednik Vrhovnog suda može malo, ali i male promjene su dobre....To je društvo dječaka gdje ruka ruku mije', kazao je.

Zoran Milanović Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Podsjetimo, Novi list danas piše kako su Milanović i Plenković o imenovanju veleposlanika posljednji put razgovarali još krajem studenog, nakon što je održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Tom prilikom je predsjednik Vlade upoznao Milanovića s prijedlogom za imenovanje 12 veleposlanika i konzula, budući da je aktualnima završio četverogodišnji mandat. Pelicarić je, primjerice, u Vatikanu bio pet godina. No, predsjednik Republike nije se tada složio s popisom koji mu je prezentirao Plenković, tražio je da se njemu prepusti da predloži polovicu hrvatskih veleposlanika, odnosno konzula.

S obzirom da Ustav definira da predsjednik Republike i Vlada »surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike« te da predsjednik, na prijedlog Vlade, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija, stav je Pantovčaka da Milanović kod imenovanja ima pravo na 50 posto 'svojih' veleposlanika i konzula.

Na osnovi načela 'fifty – fifty' uglavnom su funkcionirali i nekadašnji predsjednici i premijeri. Ali Plenković još, čini se, nije na to pristao. Nakon što je Milanović odbio premijerov popis na kojem su, između ostalih, Davor Ivo Stier, kandidat upravo za veleposlanika u Vatikanu, i Miro Kovač, kandidat za Pariz, njih dvojica nisu više komunicirala o ovoj temi. U međuvremenu se pojavila potreba za imenovanje još 26 veleposlanika i konzula, pa ih je ukupan broj narastao na 38. Cijeli taj postupak, međutim, stoji i to ne zbog spora u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, koji je tek nedavno izbio.