Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (ALU) svečano je otvorila obnovljenu zgradu na Ilici 83 oštećenu u potresu u kojoj je na 3600 četvornih metara ponovno osiguran prostor za nastavu, umjetničke programe, kao i za rad Centra za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“
Projekt je vrijedan 15,1 milijuna eura, sufinanciran je novčanim sredstvima Europske unije, a u obnovljenoj zgradi brojni su nastavni, radionički i drugi prostori za studente ALU i za korisnike Centra „Slava Raškaj“.
Nakon 27 godina dva odsjeka ALU dobivaju svoj novi dom - Odsjek za nove medije i Odsjek za animaciju. Ovo je jedan od tri projekta obnove na adresama Akademije, Ilica 83, 85 i Jabukovac 10 gdje je obnova još uvijek u tijeku.
Na lokaciji Ilica 83 obnovljena je konstrukcija, pročelje, stubište, međukatne konstrukcije i krovište. Zgrada je energetski i funkcionalno obnovljena, prostori reorganizirani i modernizirani.
vezane vijesti
Milanović: Trebao se dogoditi potres da zgrada zasja
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je zgradu staru oko 150 godina nazvao „zornim primjerom zanemarivanja i neulaganja“ te dodao da je „trebalo dogoditi da nas strese potres (...) da bi konačno zasjala“.
Podsjetio je da je od početka radova do otvorenja nekih od najpoznatijih zagrebačkih zgrada prolazilo „manje od dvije godine, 18-19 mjeseci“. „Radilo je tisuću ljudi, tehnologija je bila jednostavnija, poluge sile koje su se savladavale bile su drukčije, ali to je išlo brzo.“
Vratio se i u vrijeme u kojem su ta zdanja nastajala govoreći o „energiji, htijenju, želji, žaru“ potrebnima da se, unatoč većim preprekama nego danas, izgrade HNK, 'Mimara' i druge javne zgrade. Gradilo se, rekao je, „ne iz fondova EU koja nije postojala, ne donacijama Beča, mada je car volio doći ovdje i slikati se“, nego iz „fondova fiskusa tadašnje kancelarije Kraljevine Hrvatske, Slavonije i nominalno Dalmacije“.
Šest godina nakon zagrebačkog potresa spomenuo je i još zatvorene Mirogojske arkade te pozvao da se „okrenemo oko sebe i vidimo koliko posla još uvijek ima u Zagrebu“.
O europskim fondovima rekao je: „Treba najozbiljnije i najambicioznije koristiti i pokušati potrošiti svaki euro koji je tu negdje u nekoj sferi dosega, jer ako to ne učinimo, onda se stvarno možemo pitati, a što tamo radimo.“ Dodao je da „već sutra toga neće biti“ i da to ne smije biti „izgovor, razlog ni primisao da se s tim poslom (obnove) stane“.
„On je ogroman i on čeka, u stvari, teško mi je to reći, pri kraju nekakvog političkog puta, realan sam, to čeka neku drugu, novu generaciju. Naša generacija u tome nije uspjela, ali ako ništa drugo, neka barem sjaju ovakve kapi u slapu“, zaključio je.
Obuljen Koržinek: Zapušteni i nedovoljno korišteni prostori dobivaju nove namjene
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obnovu nakon potresa nazvala je "generacijskim pothvatom". Navela je više od pet milijardi eura angažiranih u obnovi te više od milijarde uložene u znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu - 66 projekata obuhvaća više od 350 tisuća četvornih metara.
Kao "dvije jako važne odluke" Vlade izdvojila je da se zgrade ne vraćaju samo u prethodno stanje nego cjelovito konstrukcijski, energetski i protupotresno obnavljaju te da zapušteni ili nedovoljno korišteni prostori dobivaju nove namjene.
Obnašatelj dužnosti dekana ALU-a Aleksandar Battista Ilić kazao je da je riječ o najvećem proširenju Akademije od osnutka 1907.. Na ideji kampusa vizualnih umjetnosti radi se još od 2007., projekti su postojali i prije potresa, no tada za visoko obrazovanje nisu bila osigurana sredstva Europske unije. U „jednoj takvoj negativnoj okolnosti“, rekao je, pokrenulo se „puno toga pozitivnog“.
Battista Ilić: Potkrovlje je bilo golubinjak
Najvidljivija promjena je potkrovlje, prije zapušten prostor, danas namijenjen studentima animiranog filma i novih medija. „Potkrovlje je zapravo bio golubinjak“, rekao je.
Posebno je zahvalio bivšem dekanu Tomislavu Buntaku, koji je nakon potresa pokrenuo zahtjeve za obnovu, te projektantima, inženjerima, konzervatorima i izvođačima, „ljudima koji su doista na neki način nevidljivi“, a koji su „utkali puno toga“ u obnovljenu zgradu. Akademiju je opisao kao instituciju koja gotovo 120 godina čini „samo srce hrvatske kulture i umjetnosti“.
Emina Višnić, izaslanica gradonačelnika Tomislava Tomaševića, rekla je da zgrada treba postati „novo, živo mjesto zajednice“ te podsjetila na gradske potpore prvim projektima mladih umjetnika.
Ravnateljica Centra „Slava Raškaj“ Jelena Grabovac rekla je da se ondje učenici s teškoćama obrazuju za praktična zanimanja, a blizina Akademije otvara prostor zajedničkim projektima učenika i studenata.
„Slava Raškaj pokazala je koliko snažno umjetnost može govoriti kada riječi nisu dovoljne“, rekla je, zaključivši: „Dobro nam došli kući.“
