„Na schengenski prostor se diljem svijeta gleda s divljenjem. To je vrlo jasan i vrlo opipljiv primjer onoga što europska suradnja može postići”, rekla je Metsola u ponedjeljak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

No taj prostor slobodne kretnje „ne smijemo nikada uzimati zdravo za gotovo”, nastavila je Maltežanka, pa naglasila da „očuvanje i osnaživanje schengena zahtijeva „stalnu predanost i trud od svih nas”.

Predsjednica Europskog parlamenta o schengenskom prostoru je govorila povodom 40. godišnjice od potpisivanja ugovora o njegovom osnivanju 14. lipnja 1985. godine.

Schengenski sporazum je potpisan na tromeđi Francuske, Luksemburga i Njemačke, u istoimenom luksemburškom selu, a prostor danas obuhvaća 29 zemalja: 25 država članica EU-a plus Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Irska i Cipar jedine su dvije države članice EU-a koje mu se nisu pridružile. Irska to nije učinila jer ima zonu slobodnog kretanja s Ujedinjenim Kraljevstvom pa bi to izazvalo glavobolje u pogledu granice, a Cipar je trenutačno u procesu pristupanja.

Schengenski prostor danas omogućuje da 3,5 milijuna ljudi „svakodnevno slobodno prelazi unutarnje granice – da žive, vole, rade i istražuju Europu bez prepreka”, rekla je u Strasbourgu malteška predsjednica EP-a čiji je suprug Finac.

Prvi od predstavnika europskih političkih grupacija koji je govorio nakon Metsole bio je Šveđanin Tomas Tobe iz redova pučana (EPP) koji je schengenski prostor proglasio „jednim od najvećih postignuća EU-a”.

Europljani bi bez njega bili „slabiji i siromašniji”, no on može preživjeti samo ako ga se zaštiti od prijetnji ilegalnih migracija, hibridnih prijetnji i prekograničnog organiziranog kriminala”.

„Schengen je za građane, ne za kriminalce”, rekao je EPP-ovac.

Njemačka predstavnica socijalista i demokrata (S&D) Birgit Sippel izrazila je žaljenje što se diljem schengenskog prostora vraćaju kontrole. Ona smatra da „to neće riješiti probleme”, nego ih samo pogoršati dovodeći do „kraja dobrosusjedskih odnosa i povjerenja” unutar EU-a. Pozvala je na uklanjanje tih unutarnjih kontrola.

Fabrice Leggeri, zastupnik Patriota za Europu i bivši čelnik europske agencije za granične kontrole Frontex, rekao je da EU nije uspjela u zaštiti svojih stanovnika.

„Europska komisija je od članica uzela ovlasti, no nikad nije ispunila svoje obaveze”, rekao je Francuz, pa naglasio da schengenski prostor može „funkcionirati samo ako se zaštite vanjske granice”.

Konzervativac (ECR) Nicola Procaccini kazao je da je schengen „velika europska pobjeda”, no da je riječ o sustavu koji treba svakodnevno poštivati. Talijan je kazao da je dio država vratio unutarnje kontrole zbog migrantskog pritiska iako su one ranije bile te koje su zagovarale liberalnu imigracijsku politiku.

Procaccini im zamjera što su uvođenjem kontrola dovele do toga da se migrantski pritisak „prelije” na južne članice EU-a, što je „licemjerna odluka”.

„Imamo zatvoreni sustav iznutra, a otvoren prema van. To je izdaja schengena, ali i same Europe”, rekao je konzervativac s kojim se potom složio i liberal.

Malik Azmani iz Nizozemske (Renew Europe) poručio je da se članice „ne smiju zatvarati iza svojih zidova, nego jačati vanjske granice”. Liberal je dodao da je za očuvanje schengena potrebno i jačati suradnju među državama i modernizirati schengenski sustav.

„Neka nas ova godišnjica podsjeti na našu zajedničku odgovornost”, zaključio je.