Rak debelog crijeva može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme, no u Hrvatskoj se i dalje često dijagnosticira u uznapredovaloj fazi, uz nizak odaziv građana na preventivne preglede, upozorili su u četvrtak stručnjaci na konferenciji „Plavi ožujak – pregledaj se za život“
Riječ je o jednoj od najsmrtonosnijih zloćudnih bolesti u zemlji, od koje godišnje umire oko dvije tisuće ljudi, te je među najčešćim zloćudnim bolestima kod oba spola.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da se preživljenje oboljelih od raka debelog crijeva u Hrvatskoj povećava, pa je udio onih koji žive najmanje pet godina nakon dijagnoze porastao na 57,3 posto, u odnosu na 54,3 posto u prethodnom razdoblju.
Hrstić: Povećati odaziv na preventivne preglede
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako je cilj dodatno povećati odaziv na preventivne preglede kroz unapređenje programa i bolju organizaciju sustava.
"Ako uspijemo povećati odaziv kroz bolju organizaciju, veću uključenost liječnika obiteljske medicine i patronažnih sestara te dostupnost pretraga, možemo značajno smanjiti smrtnost", poručila je ministrica.
vezane vijesti
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da se bolest i dalje često otkriva u kasnoj fazi, pri čemu se tek oko 11 posto slučajeva dijagnosticira u lokaliziranom stadiju, kada su izgledi za izlječenje najveći.
Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević istaknula je da je kolonoskopija ključna pretraga jer omogućuje otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena. "Tijekom kolonoskopije možemo otkriti i odstraniti polipe, odnosno promjene koje bi se s vremenom mogle razviti u karcinom“, rekla je.
Iz HZJZ-a najavljeno je unapređenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji se provodi od 2008. godine za osobe u dobi od 50 do 74 godine.
Ivana Brkić Biloš (HZJZ) rekla je da će se u program uvesti fekalni imunokemijski test (FIT) kao standard probira, koji zamjenjuje dosadašnji gvajakov test na okultno krvarenje u stolici, a jednostavniji je za primjenu i trebao bi povećati odaziv građana za najmanje 10 posto. Pilot-provedba trebala bi uskoro započeti u Zagrebu.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić rekao je da strah od kolonoskopije često proizlazi iz predrasuda, iako je riječ o kratkotrajnoj i sigurnoj pretrazi. "To je pregled koji doslovno spašava život i odgađanje nije u interesu pacijenata", poručio je.
Većina kolonoskopija može se obaviti uz analgosedaciju
Predsjednik Endoskopske sekcije Hrvatskog gastroenterološkog društva Tomislav Bokun upozorio je na potrebu jasnijeg razlikovanja sedacije i anestezije, istaknuvši da se većina kolonoskopija može obaviti uz analgosedaciju, bez potrebe za anestezijom. Dodao je da je anestezija organizacijski zahtjevnija jer uključuje anesteziološki tim, kojeg u sustavu nema dovoljno.
Naglašena je i važnost ranijeg probira kod osoba s obiteljskom anamnezom, koje bi s preventivnim kolonoskopijama trebale započeti i prije 50. godine, odnosno deset godina prije dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana kod člana obitelji.
Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština upozorio je da je ishod liječenja bitno različit ovisno o stadiju bolesti. "Ako se bolest otkrije u početnoj fazi, praktički je izlječiva, dok se u uznapredovaloj fazi liječenje svodi na kontrolu bolesti", rekao je.
