ohridski sporazum

Lideri zemalja zapadnog Balkana u Skopju: Kako brže do Unije

22.01.2024 u 16:51

Bionic
Reading

Pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju James O'Brien pozvao je u ponedjeljak Kosovo i Srbiju da provedu Ohridski sporazum o normalizaciji odnosa i ponovio stajalište Washingtona da se obje strane moraju posvetiti dijalogu koji moderira EU, a SAD podržavaju kao uvjet eurointegracija

Lideri šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, sastali su se danas u Skoplju na skupu čija agenda su reforme neophodne da bi pristupile Europskoj uniji, prema planu predstavljenom u listopadu prošle godine.

Srbija i Kosovo suglasili su se u veljači 2023. godine u Bruxellesu sa sporazumom koji je ponudila Europska unija, a u ožujku u Ohridu, pod pokroviteljstvom EU-a, prihvatili su i Aneks europskog sporazuma o normalizaciji odnosa. I iz Washingtona i iz Bruxellesa je u međuvremenu više puta naglašeno da su ti dokumenti pravno obvezujući, bez obzira što nisu potpisani, te da će to objema stranama biti mjerljiv dio pregovaračkog okvira na putu ka Europskoj uniji.

Plan EU vrijedan šest milijardi eura za rast zapadnog Balkana trebao bi ubrzati proces priključenja zapadnobalkanskih zemalja Uniji.

"Plan rasta je potencijal da promjeni igru i mogao bi udvostručiti veličinu vaših ekonomija u narednom desetljeću“, rekao je glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Europskoj komisiji Gert Jan Koopman na početku sastanka.

Unija će, dodao je, pomoći zemljama regije da se integriraju međusobno dok traje proces integracije u zajedničko tržište.

Koopman je poručio i da zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebale biti prepreka svojim susjedima u tom procesu, jer će onima koji to budu radili biti blokiran pristup zajedničkom tržištu, što je ponajprije aluzija na odnose Beograda i Prištine, s obzirom da Srbija odbija priznati nezavisnost Kosova.

Pomoćnik državnog tajnika SAD-a James O'Brien rekao je da je Plan rasta drugačiji od svega što se do sada pojavilo jer će građani svake zemlje regije osjetiti prednosti ukoliko njihove države budu ostvarivale zacrtane programe.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je slobodno tržište rada, koje će se uspostaviti između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, važna vijest, jer će pridonijeti boljem poslovnom ozračju i prevladavanju problema s nedostatkom radne snage na tržištu koje sa sve tri zemlje čini približno 11 milijuna stanovnika.

Vučić je ocijenio da bi Srbija prva sredstva iz europskog Plana za rast Zapadnog Balkana mogla dobiti već u svibnju ili početkom lipnja.