Iako se povećava svjesnost od diskriminiranosti žena u društvu među ispitanicima oba spola, većina ih nije znala odgovoriti zašto su žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca.

Među najčešće prepoznatom diskriminatorskom praksom ispitanici su prepoznali dvostruko opterećenje žena koje i dalje rade, ali kod kuće također obavljaju većinu posla. Istraživanje je pokazalo kako žene u Hrvatskoj u odnosu na istraživanja provedena 2003. i 2007. više rade kod kuće. U, recimo, Zagrebu, više od 60 sati na tjedan kućanskim se poslovima bavilo 10,4 posto žena a u najnovijem istraživanju 20,5 posto.

To je ujedno i glavni razlog, kako to ispitanici percipiraju, za mali udio žena u političkom životu Hrvatske. Iako je ekonomska kriza, ispitanici nisu kao najvažniji razlog prepoznali lošiju mogućnost zapošljavanja ili pitanje jednake plaće za jednaki rad.

Većina ispitanika pak prepoznaje kako je nedovoljno žena u politici, a u isto vrijeme smatra kako nema prepreka za njihovo aktivnije bavljenje politikom.

Istraživanje je pokazalo kako ispitanici u većini misle kako mediji najviše utječu na percepciju žena u društvu a nakon toga vjerske zajednice. Zanimljivo je kako niže obrazovane žene imaju višu percepciju diskriminacije žena u društvu dok je kod muškaraca situacija obrnuta. Niže obrazovani diskriminaciju ne percipiraju za razliku od visokoobrazovanih muškaraca.

Raspravi na predstavljanu rezultata istraživanja priključila se i Morana Paliković Gruden, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba zaključivši kako je 'notorna činjenica da živimo u patrijahalnom društvu', a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova poručile su kako sustav ženskih kvota u političkom i poslovnom svijetu itekako ima smisla, jer se rezultati takvog pristupa vide tek za 15-ak godina.

Rezultate istraživanja možete vidjeti ovdje