Kubanske su vlasti odlučile uskratiti radnu dozvolu dopisniku madridskog lista El País u Havani, Mauriciju Vicentu, koji taj posao već radi 20 godina. Ustali su španjolski diplomati i profesionalne udruge, a redakcija uspoređuje vlast Raútra s onom Mahmuda Ahmadinedžeda
Sve je moguće na Kubi: da, s jedne strane, prvi puta nakon 60 godina dopušta procesiju kipa zaštitnice otoka, Gospe od milosrđa, iz mjesta El Cobre na krajnjem istoku zemlje, do glavnog grada - Havane, a s druge, da onemogućava rad vrlo dobre i pravdoljubive strane novinare.
Podsjetimo, procesija je krenula 8. kolovoza iz Santiaga i proći će tisuće kilometara do Havane. Gospa od milosrđa je pod staklenim zvonom na kamionu uz pratnju policije na motorima i uz sirene ušla u Madrugu, gdje su ju brojni vjernici dočekali uz cvijeće i pjesme. Proslave koje okružuju događaj trajat će sve do 30. prosinca, kada se Gospa od milosrđa vraća u nacionalno svetište El Cobre. Zaštitnicom Kube, na zahtjev tamošnjih veterana rata za neovisnost, proglasio ju je 1916. papa Benedikt XV.
Svakako je to prizor koji ide na ruku onima koji govore o nekoj novoj Kubi, Kuba koja pušta na slobodu političke zatvorenike (ali im daje kartu u jednom smjeru za Madrid). No ovih dana traje rat između Havane i španjolske metropole i to baš zbog prava, ne vjerskih već novinarskih.
Nije to prvi puta, Havana je već bila pokazala žuti karton jakim medijima, recimo BBC-u, ali je ušla u zavadu s najvažnijim tiskanim listom na španjolskom jeziku, jednoj od deset najboljih tiskovina na svijetu, novini koja itekako formira javno mnijenje u Latinskoj Americi.
Mauricio Vicent ničim nije zaslužio takvu kaznu, mjera koja mu jako ogorčava život jer je oženjen s Kubankom i ima dvoje djece, osim ako se propust ne smatra profesionalno izvještavati o pomacima kako prema slobodi društva tako i prema njezinom zatvaranju, što je konstanta otkad su braća Castro izgubila kompas nakon pada Berlinskoga zida.
Reporteri bez granica, europske vlade, španjolska među inima, dakako, i mnogi drugi, dižu glas protiv ovog pokušaja da se uguši slobodno novinarstvo jer, ako Havana tako navaljuje na jedan silan mediji kakav je El País, što tek mogu očekivati slobodni novinari, blogeri i predstavnici manjih inozemnih redakcija?
Iz Madrida stiže pak žestoka reakcija: kubanski se režim poistovjećuje s iranskim koji je nedavno potjerao iz zemlje još jednu izvrsnu novinarku, Angeles Espinosa. Kuba i Iran, piše u uvodniku El Paísa, izlažu krhkost svojih diktatura i najavljuju skori slom sustava koji ne poštuje osnovna ljudska prava. Kardinal Jaime Ortega, kažu, može biti zadovoljan što šeće Gospu uz pomoć policijskih sirena. Može, zaista?
