demografskI TRENDOVI

Konačno znamo za koliko se smanjio broj stanovnika u Hrvatskoj. Brojka je ogromna, ali nije sve tako crno

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 20.07.2018 14:36
  • Objavljeno 20.07.2018 u 14:06
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Populacija Hrvatske u posljednjih deset godina smanjila se za čak 204,3 tisuće stanovnika, a i za djecu se odlučuje sve manje stanovnika Lijepe Naše. Demografski su to trendovi koje je pokazala analiza konačno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu

'Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika', navode državni statističari.

Zabilježili su i kako se na rođenje djece odlučuje sve manje stanovnika Lijepe Naše. Najviše se tako djece rodilo u Međimurskoj županiji, a najmanje u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj, dok je najplodonosniji mjesec prema podacima bio srpanj, kada je na svijet došlo najviše hrvatskih beba. Ukupno ih je rođeno 36,6 tisuća.

'Dok je 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. povećala se za 4,6 godina. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, odnosno napuštanje roditeljskog doma', objašnjavaju trendove u Državnom zavodu za statistiku.

U promatranom 20-godišnjem razdoblju pak najveći broj umrlih zabilježen je 2015., a prema posljednjim podacima, lani je umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego godinu prije. Najviše je umrlih bilo u siječnju, što je istovremeno prvi put u posljednjih 20 godina da je u jednom mjesecu umrlo više od šest tisuća osoba.

  • +5
  • +2

Roditelji i djeca

Izvor: Cropix / Autor: Danijel Bartolic / CROPIX

Najveću stopu mortaliteta u 2016., navodi se u objavljenim demografskim trendovima, imala je Ličko-senjska županija dok je najmanja bila na području Grada Zagreba.

'Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina smanjuje broj stanovnika Hrvatske. Negativni prirodni prirast veći od deset tisuća prvi put zabilježen je u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju', navode statističari.

Prošle godine se pak na sklapanje braka odlučilo 20.310 parova, od čega je više od polovice vjenčanja bilo vjerskih, a najpopularniji mjesec za izricanje sudbonosnog 'da' bio je rujan. Iako se, tumače u DZS-u, negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak, na što utječu, pretpostavljaju, brojne društvene promjene kao i kod rođenja prvog djeteta.

'Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine', iznose statističari.

Hrvatski brak prosječno traje 14,7 godina prije nego li se supružnici razvedu. Lani ih se tako na taj korak odlučilo 6265, što je za 11 posto manje u odnosu na godinu prije. Više od pet tisuća brakova prvi put razvedeno je u 2008. dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od šest tisuća, a dvije godine poslije više od sedam tisuća brakova.

  • +6
  • +3

Referendum o definiciji braka

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Državne statistike govore i kako je rastao broj doseljenog, ali i odseljenog stanovništva.

Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama, ali se 2011. mijenja metodologija praćenja vanjskih migracija, pa se tako u tome sedmogodišnjem razdoblju bilježi porast i broja doseljenog i odseljenog stanovništva.

'Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017.', stoji u objavljenim Demografskim trendovima.

No kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika Hrvatske, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

'Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, odnosno načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7 posto nego u 2013.', objašnjavaju dalje.

Sredinom 2015. ukinuto je i dvogodišnje razdoblje ograničenja za hrvatske radnike, što se odmah odrazilo i na podatke o iseljavanju jer se tada odselilo gotovo deset tisuća ljudi više, a u 2016. ta je brojka nastavila rasti pa se prošle godine bilježi rekordan broj odseljenog stanovništva, kada ih je domovinu napustilo 47,4 tisuće.

  • +8
  • +5

Radnici Uljanika i dalje ispred zgrade Uprave očekuju smjenu rukovodstva

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Najviše hrvatskih stanovnika pak iseljava se u Njemačku, a najveću stopu emigracije u 2016. zabilježila je Požeško-slavonska županija, dok se najmanje ljudi odselilo iz Krapinsko-zagorske.

Državni statističari naveli su i kako se u EU u prosjeku dnevno rodi 13,9 tisuća djece.

'Slično trendovima u Hrvatskoj, i u EU raste prosječna dob majke pri prvom porodu. Dok je u 2008. ona iznosila 29,7, u 2016. bila je 30,6 godina', govore statistike.

Broj umrlih na razini EU-a kretao se od 4,9 milijuna, koliko je zabilježeno u 2008., do 5,3 milijuna u 2017., što je ujedno najveći zabilježeni broj umrlih u promatranom razdoblju.

No ima i jedna dobra vijest, a to je da hrvatski građani žive duže.

'Ono što se zamjetno mijenjalo jest očekivano trajanje života pri rođenju. Bilo da je na to utjecala poboljšana kvaliteta života, dostupnija zdravstvena skrb, povećana tjelesna aktivnost ili općenito povećana svijest o nužnosti vođenja zdravijeg života, činjenica je da se u razdoblju od 2008. do 2016. očekivano trajanje života produžilo za 1,6 godina (sa 79,4 godine u 2008. na 81 godinu u 2016.)', govore demografski trendovi.

Najveći broj razvedenih brakova u EU 2016. imao je Portugal dok se najmanje bračnih parova za taj korak odlučilo na Malti. Hrvatska se smjestila na sredinu te europske ljestvice s 34,4 razvoda na stotinu sklopljenih brakova.

'Što se tiče useljavanja, posljednji raspoloživi podaci za 2016. pokazuju da najveći broj doseljenog stanovništva broji Njemačka, jedan milijun, a istodobno ta zemlja bilježi i najveći broj odseljenog stanovništva (533,8 tisuća)', zaključuju hrvatski statističari.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!