Korupcije u hrvatskom pravosuđu gotovo i nema ili je vrlo rijetka, sudeći po podacima o procesuiranim sucima, iako u javnosti prevladava sasvim drugačiji dojam, vjerojatno posebice nakon iznimnih slučajeva kao što je bio nedavno u Rijeci gdje je splitskom sucu Robertu Pešutiću izrečena nepravomoćna kazna zatvora za uzimanje mita i zlouporabu položaja i ovlasti
Iako u svom ustrojstvu ima Samostalni sektor za suzbijanje korupcije, Ministarstvo pravosuđa ne raspolaže podacima o broju procesuiranih sudaca i državnih odvjetnika. Ono, kako nam je ukazao njegov glasnogovornik Sergej Abramov, prikuplja statističke i druge podatke o radu sudova i njihovoj ažurnosti u cijelosti, odnosno broju (ne)riješenih predmeta koji se ne raščlanjuju po zanimanjima osuđenih osoba.
No to ne znači da ne postoje podaci o procesuiranim sucima, uz ostalo, i za koruptivna djela. Naime, Državno sudbeno vijeće (DSV) kao samostalno i neovisno tijelo, uz ostalo, vodi stegovne postupke te odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca i njihovom razrješenju. Samim time raspolaže i odgovarajućim podacima o postupcima, kako onima koji su u početnoj fazi, tako i onima u kojima su izrečene pravomoćne presude.
'Ukoliko protiv suca bude pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, sudac može biti udaljen s dužnosti, a odluku donosi DSV. Ukoliko je protiv suca pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, odnosno ukoliko se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, odluku o udaljavanju s dužnosti donosi predsjednik suda', pojašnjava Dijana Rožić Frlan, tajnica Državnog sudbenog vijeća (DSV).
U 2011. godini, kako napominje, predsjednici sudova su u dva predmeta donijeli odluke o udaljenju s dužnosti sudaca zbog pokretanja kaznenih postupaka.
'Iste godine u jednom je predmetu Državno sudbeno vijeće donijelo odluku o davanju odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv suca, dok je u jednom predmetu donijeta odluka kojom se protiv suca odobrava oduzimanje slobode, određivanje pritvora i istražnog zatvora. Tijekom 2012. potonja je odluka donesena u jednom predmetu, dok je DSV u dva predmeta donio odluke kojima je odobreno pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca. Prošle godine u jednom je predmetu DSV odobrio pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, dok je odluku o udaljenju s dužnosti sudaca zbog pokretanja kaznenih postupaka u jednom je predmetu donio predsjednik suda, a u jednom Državno sudbeno vijeće', doznajemo od tajnice DSV-a.
Naravno, svi spomenuti slučajevi procesuiranja sudaca zadnje tri godine ne odnose se na koruptivna kaznena djela. Njih je bilo manje, prosječno jedno godišnje. 'Vijeće je u tom periodu razriješilo dužnosti tri suca koji su bilo pravomoćno osuđeni za kaznena djela primanja mita, zlouporabe položaja te davanje lažnog iskaza', doznajemo od Dijane Rožić Frlan koja ukazuje da je razrješenje od sudačke dužnosti jedina sankcija koju izriče DSV protiv suca ukoliko bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti.
Ovi podaci ukazuju da je stvarna slika hrvatskog pravosuđa bitno drugačija od one kakvu, sudeći po raznim istraživanjima, građani imaju o njemu već godinama.
Primjerice, prema lanjskom globalnom korupcijskom barometru Transparency Internationala Hrvatska, ispitanici su političke stranke i sudstvo/pravosuđe navodili kao institucije gdje je korupcija najraširenija. Za političke stranke to ne čudi, budući da donedavni stranački čelnici sve više pune sudnice. No zato je zamjetan nesklad između percepcije korupcije u sudstvu i broja procesuiranih sudaca, što upućuje na zaključak da oni nisu najodgovorniji za lošu sliku pravosuđa, koliko vjerojatno gomilanje spisa i dugotrajni postupci čije trajanje i brojnost ovisi i o zakonodavnoj vlasti, vještacima, odvjetnicima…
