Koliko hrane – mesa, mlijeka, jaja, ribe i tako redom - u ukupnoj proizvodnji država ima obavezu uzorkovati i kontrolirati, jedno je od pitanja koja se nameću u jeku afere s aflatoksinima. Sudeći po onome na što smo se propisima obavezali Europskoj uniji – jako malo. Prihvatili smo, naime, europski sustav samokontrole, u kojem, od polja do stola, svatko tko u proizvodnji i prodaji hrane sudjeluje, sam odgovara za ono što na tržištu nudi, dok ga država provjerava u puno manjoj mjeri nego prije, piše Novi list
Kad je u pitanju kravlje mlijeko, kojeg se godišnje u Hrvatskoj proizvede oko 550 tisuća tona, prema Pravilniku o monitoringu živih životinja i proizvoda od životinjskog porijekla, godišnje se na ostatke lijekova u mlijeku i druge štetne tvari, pa tako i na mikotoksine odnosno aflatoksine, kontrolira svega 300 uzoraka, piše Novi list
Od tih 300 uzoraka, koje država godišnje mora uzeti na farmi ili u mljekari prije istakanja mlijeka iz cisterni, samo se 210 njih (70 posto) kontrolira na prisutnost rezidua – ostataka lijekova, a svega 15 posto, odnosno 45 uzoraka, na mikotoksine, plijesni iz stočne hrane i druge, slične štetne tvari.
Što se pak tiče jaja, kokoši u Hrvatskoj izlegnu oko 850 milijuna jaja, a kako kažu pravila o državnom monitoringu, uzorkuje se najmanje 200 uzoraka godišnje. U svakom uzorku mora biti 12 jaja, što znači da se godišnje na ostatke lijekova i druge štetne tvari pregleda tek 2.400 jaja, odnosno, u ukupnoj proizvodnji, jedno jaje na 354.000 proizvedenih.
Po pitanju goveda, testirati treba najmanje 0,4 posto od ukupnog broja goveda zaklanih u prethodnoj godini. Ako je u 2011. godini zaklano, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, 246.000 goveda, država je na niti tisuću njih morala ispitati ostatke lijekova i drugih štetnih tvari, svinja je morala prekontrolirati pola posto od ukupne proizvodnje, peradi pak po sto kokoši, purica i druge peradi na ukupno 60.000 tona proizvedenih.
