Da Zagreb ima fantastičnu gastronomsku scenu, dobro je to znano gurmanima iz glavnog grada Hrvatske, kao i stručnoj javnosti. Međutim treba privući ljubitelje dobre hrane iz drugih krajeva svijeta i Hrvatske. Na tom tragu, Turistička zajednica Grada Zagreba (TZGZ) u utorak je predstavila svoj novi portal Delicious Zagreb u sklopu događaja 'Svi okusi Zagreba'.

Na hrvatskom i engleskom jeziku on na jednom mjestu daje sve informacije o restoranima i barovima u kojima posjetitelji mogu uživati u iću i piću. Uz opise jela tradicionalne kuhinje, tu su recepti kako ih možete sami pripremiti kod kuće. Ajgenmahtec, bakalar na žlicu, makovnjača i savijača sa šljivama – samo su neki od tradicionalnih tanjura na koje ovaj portal stavlja zasluženu pozornost.

'Profesionalni kuhari, sommelieri, vlasnici restorana i stručnjaci za koktele dijele svoje savjete, a uz to donose i sezonske recepte, lokalne novosti, kalendar gastro događanja – sve što treba za praćenje ritma zagrebačke gastro scene, ali i uživanje u autentičnim zagrebačkim okusima. Delicious Zagreb spaja hranu, piće i priče – ovo je doživljaj Zagreba kroz kreativnost, tradiciju i urbanu atmosferu koja ostaje u pamćenju i oduševljava svakim zalogajem i gutljajem', stoji na opisu svježe postavljene stranice.

Mapiranje restorana i savjeti za brzo kuhanje kod kuće: '37 posto ljudi putuje isključivo zbog restorana'

Na predstavljanju u Amadria Park Hotelu Capital, Rudolf Štefan, vlasnik šibenskog restorana Pelegrini, rekao je okupljenima da je projekt Delicious Zagreb zahtijevao dugotrajan rad i mapiranje svih restorana i ugostiteljskih objekata, pa čak i kafića i tržnica. Jednostavno, sve što Zagreb čini ukusnim. Sve je pozvao da posjete ovu stranicu kako bi doznali kamo mogu otići pojesti nešto, a pritom je istaknuo njezinu veliku važnost za budućnost Zagreba.

'Dat ću vam jednu statistiku koja je prije bila nemoguća: prema UN-ovoj Svjetskoj organizaciji za turizam, 37 posto gostiju danas putuje na neku destinaciju isključivo radi restorana. Želimo odgovoriti na pitanje: zašto posjetiti Zagreb? Što ga čini jedinstvenim? Gosti danas putuju nepcima te traže autohtone i iskrene doživljaje. Zagreb se, kažem, najljepše upoznaje korak po korak, a pamti po okusima i ljudima', argumentirao je Štefan važnost ove stranice.

Jedan od važnih aspekata su recepti koji će biti dostupni na hrvatskom i engleskom jeziku. Toni Janjiš, inače voditelj tportalova marketinškog tima, predstavio je okupljenima svoj projekt 'Sjedi i jedi', kratki videoformat u kojem se opisuju tradicionalna zagrebačka jela. Gostima je tako prikazan njegov video za pripremu šnenokla.

'Što se događa kada dođemo doma s posla i što kuhamo svaki dan kad se vratimo, kad imamo pola sata, sat vremena za pripremu nekih jela? Iz tog promišljanja došao sam do ideje za kratki sadržaj za društvene mreže, ali napravljen prvenstveno za Instagram Reelse i TikTok, kako bismo i našim sugrađanima u Zagrebu, Hrvatskoj te turistima – s obzirom na to da je sadržaj preveden na engleski – donijeli recepte koje svatko može rekreirati doma, u svojoj kuhinji, uz kratke videoupute', rekao je.

Pola turista prvo rezervira restoran, a tek onda avionsku kartu

Zašto je važno ovoliko ulaganje u promociju zagrebačke gastronomije, objasnila je direktorica TZGZ-a Martina Bienenfeld pomoću nekoliko fascinantnih podataka. Prema više međunarodnih istraživanja koja je citirala, 50 posto putnika rezervira restoran u gradu u koji putuju prije nego rezerviraju kartu za avion, a jedan od pet globalnih putnika pri planiranju putovanja prioritet daje gastronomskim iskustvima koja očekuje iskusiti.

Stoga su kampanju Delicious Zagreb proveli offline i online te posljednjih godina puno ulažu u kulinarsku izvrsnost kroz projekte kao što su Michelinove masterclass radionice u suradnji s Michelin Guideom, a sama promotivna kampanja dospjela je do zemalja poput Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i Velike Britanije.

'Istaknula bih i suradnju Turističke zajednice s Taste Atlasom, izuzetno bitnom platformom za gastronomiju u svijetu, s kojom smo odradili kampanju za Zagreb i zagrebačke okuse. Taste Atlas, to nam je važno, promovira uistinu lokalne namirnice, lokalne recepte i, naravno, oni se prepoznaju i preuzimaju na drugim destinacijama i u svijetu. Objava o tim kulinarskim utjecajima na Zagreb izuzetno je dobro prošla: imala je preko 500 tisuća pregleda i u njoj možete vidjeti koji su sve utjecaji generirali našu današnju gastronomsku scenu u Zagrebu. Znači, to su utjecaji iz Venecije, Beča, Budimpešte i Istanbula. Zanimljivo, najviše pregleda te objave bilo je upravo iz Italije, Njemačke, Turske, ali i iz SAD-a', navela je Bienenfeld.

Također, Zagreb je ovih dana dobio prvi primjerak vodiča Gault&Millau posvećen Zagrebu, a direktorica ove gastronomske publikacije za Hrvatsku, Ingrid Badurina Danielsson, opisala je to kao lijep poklon za skorašnju 10. godišnjicu dolaska Gault&Millaua u Hrvatsku.

Istaknula je da se ovog puta u vodiču ne nalaze samo restorani, već i koktel-barovi, kafići, vinski barovi i drugi sadržaji.

'To je ono što zadnjih nekoliko godina čini zagrebačku stvarnost. Dakle, tko uzme ovaj vodič, moći će pronaći sve te adrese, ovisno o tome želi li popiti nešto ili kušati dobro lokalno jelo. Isto tako, Zagreb, kao i svi veliki europski gradovi, nudi puno restorana s međunarodnom kuhinjom i to je ono što grad zaista čini metropolom', rekla je Badurina Danielsson.

Okusi djetinjstva: 'Sačuvajmo noklice, bučnicu i šnenokle'

Na tom tragu, posjetiteljima su ponuđena prigodna jela tradicionalne i moderne gastronomije. Bilo je tu zagorskih štrukli, knedli u nekoliko varijanti, istarskih raviola s crnim tartufima, ali i burrate, pečene cikle i poširanih jaja na avokadu tostu.

Na meniju su za desert bile ukusne pite s bučom i šljivama, koje je pripremila kuharica Ana Ugarković, a kako je otkrila, zagrebački okusi posebno su joj dragi kao okusi njezina djetinjstva te je pozvala sve da ih i dalje njeguju.

'Zagreb je gastronomski postao jako internacionalan. To je divno, ali se pomalo gubi lokalna, obiteljska kuhinja na koju smo navikli. Ja ću se definitivno potruditi prezentirati ta stara jela. Sačuvajmo čušpajz, noklice, bučnicu i šnenokle', zaključila je Ugarković, poželjevši svima dobar tek.