Premda odnosi između Kine i Japana osciliraju već desetljećima, ovaj su tjedan pali na nisku točku jer je Peking optužio Tokio za 'nepromišljeni militarizam'. Kina je, osim toga, ovaj tjedan uvela nove izvozne kontrole za 40 japanskih kompanija zbog robe dvostruke namjene, odnosno proizvoda koji se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe, piše Guardian.

Taj je potez uslijedio nakon što je je Tokio prosvjedovao protiv zajedničkih vježbi kineskih i ruskih bombardera u blizini svog zračnog prostora, kao i zbog tvrdnji da je kineska obalna straža ušla u njegovu isključivu gospodarsku zonu. Japan je također objavio da raspoređuje lansere projektila na svom najistočnijem otoku.

Kako piše Guardian, napetosti su krenule nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila da bi situacija vezana uz Tajvan mogla dovesti do raspoređivanja njihovih obrambenih snaga.

Potom je, pišu, Kina optužila Takaichi za miješanje u njezine poslove, uvela sankcije, otkazala diplomatske sastanke... Uz to, nastojali su smanjiti veze između Kine i Japana u pogledu putovanja, razmjena, pa čak i zabranom uvoza japanskih morskih plodova.

Ima li SAD prste u tome?

Odgovor na pitanje o tome odlučuje li se Japan za neomilitarizam treba tražiti u utjecaju SAD-a na tu zemlju. Kinezi analiziraju mogu li se Japanci osloniti na Trumpa jer ih on potiče u ojačavanju obrambenih kapaciteta. Japan je tako ove godine povećao svoj obrambeni proračun za 9,4 posto, na oko 58 milijardi dolara, krećući se prema cilju izdvajanja dva posto BDP-a za naoružanje, piše Guardian.

Uz to, revizija pacifističke klauzule u japanskom ustavu, koju im je nametnuo SAD poslije Drugog svjetskog rata, dugogodišnja je misija desnog krila vladajuće Liberalno-demokratske stranke, kojem pripada i Takaichi. Oni tvrde da su ograničenja za Japan u obrani od snažnije Kine i nuklearno naoružane Sjeverne Koreje nerealna u današnjim geopolitičkim okolnostima.

Premda su kineska izdvajanja za obranu gotovo pet puta veća od japanskih, Kina tvrdi da ipak manje izdvajaju po stanovniku nego što to čini Japan, a zategnuti odnosi između njih utjecali su i na trgovinu jer su im Kinezi ograničili izvoz rijetkih metala, manje je kineskih turista u Japanu, a naštetili su čak i filmskoj industriji.

S druge strane, poslovna suradnja dviju zemalja i dalje raste te je dosegnula 322 milijarde dolara u prošloj godini. Bilateralna trgovina rasla je i u prvih pet mjeseci ove godine, a Guardian predviđa da bi upravo njihova gospodarska suradnja mogla zaustaviti daljnju eskalaciju.

Japanski diplomatski napori sada su, pišu, usmjereni na poboljšanje odnosa te se očekuje da će se Takaichi i kineski predsjednik Xi Jinping susresti na samitu APEC-a u Shenzhenu, no to će dogoditi tek u studenom.

Istovremeno visoki kineski dužnosnici, uključujući glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Lin Jiana, više su puta pozvali Takaichi da povuče svoje izjave o Tajvanu, što ona vjerojatno neće učiniti s obzirom na njihovu popularnost među njezinim pristašama.