Na prvome mjestu sigurno bi bilo ime preč. Mije Gabrića, dekana Prebendarskog zbora Prvostolnog Kaptola zagrebačkog, koji se trenutačno brine o najvećim crkvenim investicijama. Preč. Gabrić jedan je od najsposobnijih crkvenih menadžera, premda nikada službeno nije obavljao funkciju nadbiskupskog ekonoma, koji isključivo vodi brigu o crkvenim financijama.

U rukama preč. Ivana Hrena, sadašnjega ekonoma zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, najveća je gospodarska moć u najvećoj hrvatskoj crkvenoj pokrajini. Prema njegovoj procjeni, kardinal Bozanić donosi odluke o gotovo svim projektima.

Istu poziciju ima u Porečko-pulskoj biskupiji vlč. Lino Zohil, donedavni šef financija u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a sadašnji ekonom porečkog biskupa mons. Ivana Milovana. Zohil je ključna osoba u povratu crkvene imovine i njezinoj zamjeni i prodaji na najelitnijim istarskim lokacijama.

Od ljudi u sjeni sigurno je najistaknutiji riječki franjevac Serafim Sabol koji, osim Trsata i Rijeke, vodi poslove u cijeloj svojoj provinciji. Da je vrhunski organizator, Sabol je pokazao i na dočeku pape Ivana Pavla II u Rijeci, baš kao i preč. Gabrić u Zagreb. To su ljudi pred kojima padaju sve prepreke, piše Večernji list.

Mons. Stjepan Karalić, ekonom Đakovačko-osječke nadbiskupije, jedan je od najboljih primjera dobroga crkvenog gospodarenja imovinom. Đakovačko misno vino nadaleko je poznato zahvaljujući upravo njemu, kao upravitelju golemih prostranstava pod lozom.

U vijeće bi se dobro uklopio i crkveni pravnik poput don Ivana Ćubelića, generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije, koji je na početku krize objavio smanjivanje investicija u svojoj biskupiji i otvaranje prve SOS prodavaonice u središtu Splita.