U javnu raspravu o tome treba li Škotska na referendumu izabrati neovisnost od Velike Britanije uključila se cijela tamošnja javnost, uključujući i poznate kulturnjake i pisce, pa je tako autorica serijala o Harryju Potteru J. K. Rowling velika podržavateljica ostanka u Ujedinjenom kraljevstvu, a pisac kultnog 'Trainspottinga' Irvine Welsh vatreni pobornik neovisne Škotske. Slične se rasprave vode i u drugim europskim državama, gdje intelektualna i kulturna elita naveliko piše u novinama o tome što bi uspjeh škotskog referenduma značio za katalonski slučaj ili što se to znači za budućnost EU-a.

Zato nas je zanimalo prate li hrvatski intelektualci i kulturnjaci škotski triler te smo ih nekoliko upitali kako vide situaciju te jesu li zagovornici ili protivnici neovisne Škotske.

Teatrologinja Vitomira Lončar kaže da je 'osoba koja sve prati', pa tako i priču o škotskom referendumu. 'Podržavam neovisnost Škotske, naravno', izjavljuje Lončar, koja u tome vidi oslobađanje od 'postkolonijalnog mentaliteta', u kojemu vidi krivca za mnoga zla na svijetu. 'Britanci i dio svoje kraljevine doživljavaju kao koloniju pa posve razumijem potrebu Škota da se odvoje', zaključuje Lončar.

Leksikograf Velimir Visković nema čvrst stav oko ove teme, ali ona u njemu 'budi mnogo emocija'. 'Škoti su mi jako simpatični u svojim nastojanjima za neovisnošću, a s druge strane ne bih želio da se ljudima raspadnu životi zbog prekrajanja granica. Naravno da to neće biti kao kod nas i bit će bez krvi, ali tko zna', objašnjava Visković, koji se nije mogao odlučiti bi li glasao 'za' ili 'protiv' na škotskom referendumu. Književnik Pavao Pavličić pak kaže da nema stav o temi te da 'nije pratio raspravu'.

Vanjskopolitički novinar i bivši veleposlanik Dražen Vukov Colić napominje kako je škotski referendum dokaz protiv Marxovih, ali i neoliberalnih predviđanja kako će država odumrijeti. 'Ovo je možda početak četvrtog vala stvaranja država. Prvi je došao u Africi nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, uslijedilo je i formiranje novih država na Bliskom istoku, a ne treba zaboraviti ni da je padom komunizma u Europi stvoreno dvadesetak novih država. Unutarnji sukobi nekih društava raspliću se tako da nastane ideja vlastite nacionalne države i to je povijesni proces kojemu se ne vidi kraj', objašnjava Vukov Colić, koji napominje kako nije nemoguće i dosad nezamislivo osnivanje kurdske države. 'Kao Hrvat moram reći i da svaki narod ima pravo na samobitnost', dodaje Vukov Colić i upozorava kako Zapad u međuvremenu funkcionira na principu 'solidariziranja oko protivnika' pa se udružuje protiv Rusije ili Islamske države dok iznutra više nema vlastitih vrijednosti koje bi povezivale. 'Nažalost, i Hrvatska žustro sudjeluje u izgradnji takve politike', konstatira bivši veleposlanik.

Filozofkinja Nadežda Čačinovič kaže da je 'u principu protiv' škotske neovisnosti, jer smatra da je 'suludo to inzistiranje na cjepkanju', koje vidi kao 'nazadovanje'. No Čačinovič ističe kako je ključni element škotske priče o nezavisnosti odnos prema socijalnoj državi s obzirom na to da su Škoti većinom nezadovoljni politikom konzervativne vlade Davida Camerona koja socijalu reže i reže. 'Škotska ljevica u velikoj je mjeri za neovisnost jer želi očuvati socijalnu državu. Našla bih se u velikim problemima da sam u Škotskoj i moram odlučiti', smatra Čačinovič.